Zadnjih tjedana veći broj grmljavinskih oluja zahvatio je sjevernu Italiju, Sloveniju, Austriju, Hrvatsku te ostale susjedne zemlje
Nedavne oluje koje su poharale regiju bile su posljedica
intenzivnog toplinskog vala koji je zahvatio cijelo Sredozemlje,
no iako ljetne oluje nisu novost, mnogi se pitaju možemo li ih
očekivati češće u uvjetima globalnog zagrijavanja i klimatskih
promjena koji utječu i na Hrvatsku.
Osim što su za većinu Hrvatske zima i proljeće, prema podacima
Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), bili kišni do
vrlo kišni u odnosu na višegodišnji prosjek, loše vrijeme nas
prati i u ljetnim mjesecima.
Zadnjih tjedana veći broj grmljavinskih oluja zahvatio je
sjevernu Italiju, Sloveniju, Austriju, Hrvatsku te ostale
susjedne zemlje.
Još uvijek se zbraja razmjer materijalne štete uslijed velikog
olujnog nevremena koje je 19. srpnja pogodilo Zagreb i
Slavoniju i odnijelo ljudske živote.
Prema izvješću sa sjednice Vlade, troškovi sanacije brojnih
stradalih objekata – stambenih, gospodarskih te javne
infrastrukture, značajno premašuju financijske kapacitete
proračuna pogođenih županija, a mnogi se pitaju koliko je ta
razorna oluja zapravo uobičajena.
“Ljeti tijekom razdoblja velike topline može doći do
grmljavinskih oluja. Zato su one i česte nad kopnom u toplom
dijelu godine”, objasnili su iz DHMZ-a za Hinu, dodavši kako su
ove nedavne oluje bile posljedica intenzivnog toplinskog vala
koji je zahvatio cijelo Sredozemlje.
S druge strane, naveli su i kako je grmljavinsko nevrijeme 19.
srpnja, koje je nakon središnje Hrvatske nastavilo putovati prema
istoku i sličnom žestinom zahvatilo brojne gradove, bilo jedno od
jačih te je dio dugoživućeg grmljavinskog nevremena većih
prostornih dimenzija, tzv. mezoskalni konvektivni sustav, u
okviru kojeg su se stvarale grmljavinske superćelije, odnosno
sustavi s izraženom rotacijom.
Na granici orkanskih udara vjetra
Upitani možemo li “zagrebačku” oluju uspoređivati s drugim jakim
olujama, poput onih iz 70-ih, ili su današnje oluje ipak po
nečemu drugačije, iz DHMZ-a su odgovorili kako dostupni podaci
pokazuju da su udari vjetra na zagrebačkom području bili olujni
na granici orkanskih, a što ih svrstava među najjače zabilježene
na ovom području.
Mjerenja pokazuju da je na Maksimiru zabilježen udar vjetra od
91,8 km/h.
“Takav se udar vjetra na toj lokaciji može u prosjeku očekivati
jednom u dvadesetak godina. Naravno, to ne znači da se ne može
dogoditi i češće”, naveli su.
Pljusak koji je popratio oluju bio je također intenzivan, a takva
količina oborina može se očekivati prosječno jednom u 16 godina.
“Iako zabilježena količina oborine ne predstavlja izniman
događaj, njen kratkotrajni intenzitet u kombinaciji s olujnim
vjetrom uzrokovao je gubitak ljudskih života i ogromnu
materijalnu štetu na zagrebačkom području”, istaknuli su u
DHMZ-u.
Što se prošlosti tiče, naveli su kako je i prije na zagrebačkom
području bilo šteta uzrokovanih vjetrom.
Primjerice, iako je najjači udar vjetra zabilježen u lipnju
2017., mnogi pamte oluju koja se dogodila na Martinje 2013. i
kada je na zagrebačkom području, osobito na Medvednici, porušeno
više tisuća stabala, a posljedice nevremena i danas se vide na
njezinim obroncima.
Najjači udar vjetra bio je 96 km/h, a dugotrajnost snažnog vjetra
bila je jedan od glavnih uzroka velikih šteta, što je bio slučaj
i 13. svibnja 2019., naveli su iz DHMZ-a.
Povećanje ekstremnih vremenskih nepogoda
Poručili su kako je teško izvući jednoznačne zaključke na temelju
usporedbe nevremena sada i u prošlosti jer se radi o izrazito
rijetkim i kompleksnim događajima.
S druge strane, upozorili su kako možemo očekivati sve češće
situacije u kojima će oluje imati više i energije i vodene pare
dostupne tijekom nastanka i premještanja preko naših krajeva s
obzirom na to da rastom temperature zraka u atmosferi raste i
količina vodene pare.
Naime, visoke temperature zraka, velika vlažnost i nestabilnost u
atmosferi osnovni su preduvjeti za nastanak oluje. Uz promjenu
jačine i smjera vjetra po visini dolazi do razvoja olujnog
oblaka, objasnili su iz DHMZ-a.
Atmosfera je danas zagrijana u odnosu na predindustrijsko
razdoblje za 1,1 Celzijevih stupnjeva i može sadržavati više
vlage, a pri tome svaki stupanj porasta temperature znači šest do
sedam posto više vlage.
“Ta dodatna vlaga je u produljenim toplim razdobljima izvor za
razvoj nestabilnosti i veće količine oborine. U uvjetima dodatnog
globalnog zagrijavanja možemo očekivati češće oluje”, naveli su.
Trenutne srednje projekcije za kraj 21. stoljeća iznose okvirno
tri stupnja, što će dovesti do porasta količine vodene pare
dostupne za ekstremne oborinske događaje i preko 20 posto, dodali
su.
Stoga kada govorimo o klimatskim promjenama, u budućnosti možemo
očekivati povećanje učestalosti, trajanja i jačina suša,
toplinskih valova, vremenskih uvjeta pogodnih za nastanak požara
te ekstremnih događaja poput grmljavinskih nevremena, pojava
kratkotrajne, ali intenzivne oborine koje mogu izazvati bujične
poplave i slično.
Kontinuirano zatopljenje
Što se tiče konkretno Hrvatske, rezultati DHMZ-a navedeni u
“Osmom nacionalnom izvješću Republike Hrvatske prema okvirnoj
konvenciji Ujedinjenih Naroda o promjeni klime (UNFCCC)” pokazuju
kako je u Hrvatskoj od druge polovine 20. stoljeća prisutno
kontinuirano zatopljenje.
Prosječne godišnje temperature su porasle, posebno u središnjoj
Hrvatskoj – za 0,5 Celzijevih stupnjeva na svakih 10 godina.
Najviše se povećala temperatura ljeti, ali i zimi na kontinentu.
Zabilježen je i porast broja toplih dana, pogotovo u proljeće i
ljeto, te toplih noći na Jadranu.
Hladni dani su se smanjili u unutrašnjosti i na sjevernom
Jadranu. Klimatske projekcije ukazuju na daljnji porast
temperature na cijelom području Hrvatske, najviše za 1,5 do 1,7
stupnjeva.
“Klimatske promjene imaju velik utjecaj na Hrvatsku, pogotovo jer
se nalazi na Sredozemlju, što je područje s posebno
izraženim utjecajem klimatskih promjena – ekstremni vremenski
događaji, širenje sušnih područja, porast razine mora. To utječe
na okoliš, bioraznolikost te gospodarske sektore kao što su
poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo, energetika i turizam”,
upozorili su iz DHMZ-a.
Što se tiče klimatskih skeptika, koji smatraju da ljudske
djelatnosti nisu krivac za globalno zagrijavanje, a neki od njih
i da se nekom vrstom geoinženjeringa manipulira vremenom, iz
DHMZ-a su poručili kako znanstvenici već 100 godina istražuju
kako ljudi utječu na klimu i vrijeme.
“Nismo još razvili sustave koji mogu kontrolirati oluje ili
slične vremenske pojave. No, postoje stvari koje radimo, a ne
shvaćamo kako negativno utječu na klimu i zrak. Kada koristimo
fosilna goriva poput ugljena, nafte i plina, emitiraju se plinovi
i čestice koje štete klimi i zagađuju zrak”, objasnili su.
Neki od tih zagađivača utječu samo lokalno i brzo nestaju, no
ugljični dioksid može ostati u klimatskom sustavu čak 100 godina
nakon što se oslobodi sagorijevanjem fosilnih goriva.
To izaziva klimatske promjene koje već osjećamo danas, naveli su.
“Oba problema, klimatske promjene i zagađenja zraka, moguće je
riješiti tranzicijom na niskougljične tehnologije koja će, s
jedne strane, imati troškove i traži vrijeme provedbe od dva do
tri desetljeća, no kao rezultat ćemo imati otpornije gradove i
zdraviji okoliš”, istaknuli su iz DHMZ-a.
Prva polovica kolovoza nestabilnija
Sezonska prognoza DHMZ-a za ljeto 2023. prognozirala je
iznadprosječno toplo vrijeme, a do sada smo već iskusili tri
razdoblja izrazito visokih temperatura, odnosno toplinska
vala.
DHMZ je naveo kako postoji mogućnost pojave još takvih razdoblja
tijekom ljeta pa je zato važno redovito pratiti DHMZ-ove
vremenske prognoze za kraće razdoblje jer uključuju i upozorenja
na vrućinu.
Iako se predviđa toplije vrijeme od prosjeka, ne treba isključiti
mogućnost prodora hladnog zraka, poput prolaska hladnih fronti,
što bi moglo donijeti kraća razdoblja s temperaturom oko ili čak
nižom od uobičajene za ljetne mjesece.
Već nas u prvom tjednu kolovoza, osobito u unutrašnjosti, očekuju
temperature oko prosjeka, u neke dane i niže od toga.
Sezonska prognoza je ukazala na nestabilno vrijeme u lipnju i
srpnju, dok nas u kolovozu očekuje vjerojatno nestabilnija prva
polovina, osobito prvi tjedan mjeseca, a stabilnije uz moguć
manjak oborine u drugoj polovini.
Međutim, istaknuli su iz DHMZ-a, to ne znači da su lokalni
pljuskovi isključeni.