Jer koji god proizvod ili uslugu gledate, a Zavod za statistiku gleda sve, i paštetu i lubenicu i šampon i uklanjanje zubnog kamenca i pedikuru - sve plaćamo više nego lani
Ispred svake trgovine i svakog štanda već mjesecima ista priča. I
vrapci već znaju da je sve poskupjelo i da se građani nakon svake
kupovine opravdano ljute. Samo su neki sada spremni i na
odricanje.
“Borovnice obožavam, nisam ih kupila ove godine”, priznala nam je
jedan Zagrepčanka. Njezinu smo sugrađanku na tržnici zatekli kako
razmišlja hoće li kupiti rajčice ili ne.
Na kraju ih je odlučila uzeti. “A šta da napravim, doći će mi
unuke, moram napraviti malo sataraša”, kaže nam.
“Prisilno dijeta”, kratko je prokomentirao jedan Zagrepčanin.
Poskupljenje je na svom džepu osjetio i drugi. “Jedna svinjska
salama je sa 70 kuna došla na 220”, istaknuo je.
Nije ovo samo dojam građana, potvrđuju ga i konkretne brojke
Državnog zavoda za statistiku, koji od rujna prati cijene 103
proizvoda i usluga. Cijena je rasla za čak njih 8
Shvatili bi kada bi bili bolje informirani, kaže
analitičar Hrvoje Japunčić. Jer realno, većina ni ne zna da
cijene prati Državni zavod za statistiku, Ministarstvo
gospodarstva s aplikacijom Kretanje cijena, ali i potrošačke
udruge. Ali, i inflacija će stati.
Na pitanje zašto ne već sada, ističe da imamo priljeve iz
turizma, novčane priljeve naših ljudi iz inozemstva. “Ali u
četvrtom kvartalu očekujem snižavanje ukupnih inflacijskih
pritisaka u Hrvatskoj”, najavljuje.
Većina je sada još očito spremna platiti koliko treba, a ne
vagati je li im preskup proizvod nužan ili ne.
9., a mi smo izabrali 6 namirnica koje se svakoga tjedna nađu u
većini košarica.
Tost je od rujna poskupio 19 centi. Kukuruzne pahuljice skuplje
su 47 centi. Kilogram čajne kobasice visokih 2 i pol eura. Crveni
luk skuplji je za 66 centi, čips 43 centa, napolitanke 51 cent.
Ukupno je račun za samo ovih nekoliko proizvoda skuplji 4 eura i
84 centa, odnosno, ako još preračunavate u kune plaćatamo ih 36
kuna i 51 lipu više nego prije 9 mjeseci.
No, tu kraj tu nije ni blizu. Paprika je skuplja 31 posto,
krumpir 58, a mrkva čak 69 posto. Jaja su skuplja 22 posto što
znači da ćete u paketu od 10 jaja dobiti dva jaja manje.
HNB za inflaciju optužuje rast plaća zbog uvoza radnika i
trgovačke marže. Kolike su one, nitko ne zna. “Tek kad bismo na
takav transparentan način prikazali 50-ak glavnih proizvoda,
vidjeli bismo u koga uprijeti prst”, kaže nam
ekonomist Mladen Vedriš.
Stvari ovako stoje – prvo svoju maržu odredi proizvođač pa
distributer pa trgovac. One ovise o nizu faktora, materijalu koji
se koristi, alatima za rad, plaći radnika, oglašavanju proizvoda,
porezima koji se daju državi, skladištenju.
Mi nismo dizali marže, kaže najveći hrvatski distributer, Orbico.
“Ali naši partneri i proizvođači podižu cijene. To nije dobro i
to će odvratiti određeni broj turista iz Hrvatske”, dodaje
vlasnik Orbica Branko Roglić.
Tržište će u konačnici regulirati cijene, uvjeren je Roglić, iako
ne zna kada. Već nebrojeno puta dosad čuli smo da građani trebaju
kazniti trgovce i ne kupovati skupo, ali broj izdanih računa
pokazuje da i dalje kupujemo u jednakim količinama.
“Ja mislim da hrvatski građani nisu ovce, ali može biti da su
prisiljeni kupovati ove proizvode koje imaju, nema drugih. Trebat
će određeno vrijeme da ljudi shvate o čemu se tu radi”,
objašnjava Roglić.