Njih deset spava u smrdljivom sobičku, mizerno zarađuje, a poslodavci ih izrabljuju. Država najavljuje da je tome došao kraj. Kako kažu, planiraju čak i crne liste za oni koji se prema njima odnose neljudski
Dobiti stranca dostavljača da stane pred kameru i priča o tome
kako mu je živjeti i raditi u Hrvatskoj, gotovo je nemoguće.
“Mislim da ne mogu jer kasnim”, odgovorio je jedan kada smo mu
pokazali gdje je naša kamera i rekli da nas samo zanima kako mu
je u Hrvatskoj.
Ako nešto i kažu, neće se ni na što žaliti.
Drugi nam je rekao da mu se sviđa ovdje, a za uvjete i plaću
kazao je da su jako dobri.
“Ljudi su predobri”, odgovorio nam je kada smo ga pitali ima li
kakvih primjedbi.
Treći nam je samo kratko potvrdio da je zadovoljan u Hrvatskoj,
kao i s poslom i životnim uvjetima.
Ipak, da su strani radnici dostavljači najgore plaćeni, a i da
neki od njih žive u neljudskim uvjetima, znaju u Novom sindikatu,
koji su uz njih stajali ovog proljeća na prosvjedu. Glavni tajnik
sindikata pokazao nam je fotografije jednog smještaja za strane
radnike u Zagrebu, od kuhinje, toaleta, do spavaonice – ne zna se
što gore izgleda.
Kako kaže, radnici se mahom boje govoriti iako ih neki poslodavci
tretiraju kao robove.
“Imate situacija da se iznajmljuju stanovi pa tamo gdje bi
normalno mogla živjeti tri ili četiri čovjeka, živi njih 13 ili
14. Imaš situaciju da dečko padne s motora, da se javi svom
agregatoru, a da je prvo pitanje ‘Je li se što dogodilo hrani?’
Onda znaš koliko je sati”, ispričao je Tomislav Kiš, glavni
tajnik Novog sindikata.
Onda su tu i nemile situacije poput rasističkih ispada u centru
Zagreba pa i napada na strance, koji su, doduše, rijetka pojava i
odmah su sankcionirani. Ipak, Uredu pučke pravobraniteljice
strani radnici najviše se javljaju zbog povreda iz radnog odnosa.
“Bilo da je riječ o tome da se radi bez radne dozvole, da se ne
isplaćuje plaća, da se nezakonito i neplaćeno radi prekovremeno,
da se ne uručuju obračuni isplaćene plaće, a ponekad se radnici
javljaju samo da bi pitali koja su njihova prava i na koji način
bi ih mogli zaštititi”, rekla je zamjenica pučke
pravobraniteljice Dijana Kesonja.
Inače, nedavno su objavljeni službeni podaci prema kojima se
lani, prvi put nakon 15 godina, više ljudi u Hrvatsku doselilo
nego što se iselilo. Gotovo 58 tisuća ih je došlo, oko 46 tisuća
otišlo, doseljenika je 11.685 više. Kako se dobrim dijelom radi o
stranim radnicima, država je shvatila da status stranih radnika
treba bolje urediti pa će se regulirati čak i kvadratura njihova
smještaja, kao i higijenski uvjeti. Direkt je u Ministarstvu rada
doznao neke detalje o tome kako se od jeseni planira olakšati
život stranih radnika.
“Nakon elementarnih postavki, suzbijanja neprijavljenog rada,
poboljšanja njihove informiranosti o hrvatskom tržištu rada, ići
ćemo u integraciju, fokusirat ćemo se na učenje hrvatskog jezika,
i tu već imamo suradnju s tim državama. Spomenuo bih vrlo
kvalitetne sastanke koje smo imali s filipinskom stranom, koji su
zainteresirani da pokrenemo neke obrazovne procese tamo, prije
nego što radnici uopće dođu u Hrvatsku”, kazao je Ivan
Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada.
Najviše stranih radnika dolazi u građevinu i ugostiteljstvo koji
se tretiraju kao i domaći. Za radnike na platformama najavljuje
se poseban sustav za njihovo praćenje, a za sve materijali na
njihovim jezicima.
“Tako da kada radnik dolazi u Hrvatsku već ima informacijski
paket na njihovom jeziku. To ćemo uskoro razviti kako bi i na
svom jeziku eksplicitno znali koja je minimalna plaća, koji su
uvjeti, koji je dopušten broj radnih sati i ostale ključne
elemente za rad u Hrvatskoj”, pojasnio je Vidiš.
Kada jednom radnik dođe, snađe se i integrira, lakše će sa sobom
dovesti i obitelj.
“Da bi radnici ostali i da bi se omogućilo i njihovim obiteljima
da im se pridruže, potrebno je kroz integracijsku politiku
pružiti im uvjete života i rada koji će i njih potaknuti da vide
Hrvatsku kao državu gdje treba ostati”, poručila je Kesonja.
Kao što su mnogi iseljenici našli sreću i dobar život izvan
Hrvatske, i oni koji se u nju ne bi trebali očekivati ništa
manje.