Bit će rekordna potrošnja sudeći prema hrvatskim cijenama. A cijene hrane iz mjeseca u mjesec rastu. Neki proizvodi i više od 200 posto.
U četiri mjeseca sir je u Hrvatskoj poskupio više od 66 posto.
Trgovci upiru prstom u proizvođače, a oni vrući krumpir šalju
dalje niz proizvodni lanac.
“Mlijeko kao sirovina sudjeluje u 50 posto naših troškova i ono
se diglo u zadnjih, znači, zadnje dvije godine 70 posto”,
kaže Šime Gligora, proizvođač sira i mliječnih proizvoda.
Hrvatska je u lipnju po rastu proizvođačkih cijena bila u vrhu
Europske unije. Najveći rast cijena industrijskih proizvoda
zabilježen je u Irskoj, za četiri posto, a odmah slijede Hrvatska
i Švedska s 1,3 posto odnosno 1,2 posto više nego u svibnju.
“Mlijeko je burzovna roba i ako raste cijena mlijeka u Americi i
u Europi, onda normalno da će rasti i u Hrvatskoj cijena. A
uzroci gdje su…a pazite, od viška novaca u covidu, rata u
Ukrajini, rasta energenata”, ističe Gligora.
Znači, univerzalni razlozi. I dok ne možemo znati koliko rat u
Ukrajini uznemirava hrvatske ovce, koze i krave, znamo da su
energenti u eurozoni u srpnju pojeftinili za 6,1 posto, a Vlada
ih je mjerama kontrolirala i ranije, tvrde iz Banskih dvora.
“Možda ste primijetili, cijene energenata u zadnjih nekoliko
mjeseci padaju i to se mora prelijevati na konačne cijene”
tvrdi Zvonimir Savić, posebni premijerov savjetnik za
ekonomiju.
No, statistika govori suprotno. U odnosu na kraj ožujka zubna
pasta je poskupila za više od 232 posto. Limun skuplji je gotovo
135 posto, Kelj za više od 115 posto, dok je jedna vrsta paštete
skuplja 111 posto. Podaci su to vladine web stranice Kretanje
cijena kojoj je svrha trebala biti posredno ukrotiti inflaciju.
“65 posto proizvoda koji su tamo izlistani zadržalo cijenu u
odnosu na 31. prosinca prošle godine”, tvrdi ministar
gospodarstva Davor Filipović.
Možda u davnom ožujku. Četiri mjeseca kasnije od 2302 proizvoda
na više od 24 tisuće eura vrijednoj web stranici 54 posto ih je
poskupilo, 17,5 posto ih je pojeftinilo, a 28 posto zadržalo
cijenu u odnosu na 31. prosinca. Dakle, inflaciju nije
zaustavila. No, to nije krivica Vlade, kaže sindikalist Sever.
“Cijene su rasle 55 posto više u hrani nego li što je ukupan rast
inflacije. To je nešto gdje netko očito bere ekstra zaradu i gdje
pohlepa dolazi maksimalno do izražaja”, kaže Krešimir Sever,
predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata
Proizvođači traže smanjenje PDV-a, ali kad bi ga vlada dosad
smanjivala, cijene nikad nisu padale.