U Hrvatskoj je udio u zadnje četiri godine pao za 3 postotna poena, u ovoj godini negativni trend je nastavljen, a pokazatelji bi bili još gori da od početka godine nisu povećane najniže i obiteljske mirovine
Jedan od ciljeva vladajuće politike i predizborne obećanje
HDZ-a je podizanje mirovina na razinu od 50 posto prosječne
plaće. No, unatoč redovnom usklađivanju mirovina s inflacijom i
rastom plaća te povećanju najnižih i obiteljskih mirovina, udjel
mirovine u plaći kontinuirano pada.
Tportal donosi podatke Hrvatskog zavoda za mirovinsko
osiguranje, prema kojima prosječna mirovina isplaćena u srpnju
iznosila je 414 eura. Kada se stavi u omjer s prosječnom plaćom
od 1.133 eura udjel mirovine u plaći iznosi svega 36,5
posto.
Prema procjenama Eurostata, gotovo trećini građana u mirovini
prijeti siromaštvo. U usporedbi s drugim europskim zemljama,
udjel mirovine u plaći u Hrvatskoj je među najnižima u Europskoj
uniji.
Omjer zamjene za mirovine na razini Europske unije iznosi 0,58
odnosno 58 posto plaće. Riječ je o tzv. agregiranom zamjenskom
omjeru koji predstavlja omjer između medijalne individualne bruto
mirovine osoba od 65 do 74 godine i medijalne individualne bruto
plaće koju su te osobe imale u dobi od 50 do 59 godina.
Prema navedenom pokazatelju, najbolje uvjete prilikom odlaska u
mirovinu imaju stanovnici Luksemburga koji mogu računati na
mirovinu u visini 89 posto plaće. Među zemljama s visokim omjerom
zamjene izdvaja se i nekoliko mediteranskih zemalja čija
gospodarstva nisu u najboljoj kondiciji.
Tako u Španjolskoj umirovljenici primaju 76 posto plaće, u Grčkoj
i Italiji 75 posto, a u Portugalu 66 posto. Grčka je napravila
najveći napredak zadnjih godina. Nakon financijske krize koja je
prijetila bankrotom države, od 2018. uspjela je povećati udjel
prosječen mirovine u prosječnoj plaći sa 64 posto na 75 posto.
Iznad europskog prosjeka su još Poljska (61%), Slovačka (60%) i
Austrija (59%). Sedam europskih zemalja ima omjer zamjene između
50 i 57%, a najveći broj zemalja nalazi se u kategoriji udjela u
plaći između 40 i 50 posto.
Hrvatska se nalazi na začelju u društvu s Bugarskom, Irskom i
Litvom, državama u kojima je omjer zamjene ispod 40 posto. Pritom
najniži omjer ima Litva u kojoj umirovljenicima prilikom odlaska
u mirovinu primanja padaju na samo trećinu dotadašnjih.
Najgori trend u posljednje četiri godine bilježi Francuska u
kojoj traju prosvjedi protiv mirovinske reforme. U posljednje
četiri godine u Francuskoj je udjel mirovine u prosječnoj plaći
potonuo za čak 10 postotnih poena (sa 67% na 57%). Među državama
koje bilježe snažan pad udjela su i Mađarska (sa 59% na 53%),
Malta (sa 60% na 53%), Bugarska (sa 41% na 36%) i Litva (sa 40%
na 33%).
U Hrvatskoj je udio u zadnje četiri godine pao za 3 postotna
poena (sa 40% na 37%). U ovoj godini negativni trend je
nastavljen, a pokazatelji bi bili još gori da od početka godine
nisu povećane najniže i obiteljske mirovine.
Time je urušavanje umirovljeničkog standarda samo ublaženo.
Stoga, umirovljeničke udruge upozoravaju da će omjer i dalje
padati zbog nepovoljne formule usklađivanja mirovina koja
nedovoljno prati rast plaća i cijena.