Više od 30 milijardi eura - iznos je to koji Hrvati imaju u bankama, no taj novac uglavnom jede inflacija. Jer kamate na štednju su niske ili nikakve, pa Vlada građanima nudi ulaganje u državu na kojem mogu zaraditi. Moglo bi to utjecati i na banke, a o čemu se radi i ima li interesa...
Europska središnja banka u borbi protiv inflacije podiže kamatne
stope, no kamate na štednju u bankama taj trend ne prate. Stoga
Vlada planira građanima ponuditi isplativiju opciju – ulaganje u
trezorce zapise. Kome građani više vjeruju?
“Općenito nemam povjerenja u takve stvari. Ako moram birati
između dvoje, onda bi ipak rekla državi”, kaže Stela iz
Zagreba.
“Pa više državi, nego bankama. Banke nisu naše, a država je
naša”, dodaje Suljo iz Sesveta.
Omogućiti građanima da investiraju u državne vrijednosne papire
dobra je ideja, smatra ekonomist Novotny.
“Naši građani najradije štede ili ulažu u beton. Nemamo drugih
vidova ulaganja, vrlo skromna je ponuda vrijednosnih papira, tako
da ideja da se ponuda građanima kratkoročni vrijednosni papiri,
trezorski zapisi nije loša. Hoće li to prisiliti banke na
podizanje pasivnih kamatnih stopa, to je malo vjerojatno”,
poručuje ekonomski analitičar Damir Novotny.
Ministar Primorac već se jednom zadužio kod građana, ne zato što
državi treba novca, nego zato što je izdanom državnom obveznicom
s godišnjom kamatom od minimalno 3,25 posto građanima omogućio
veći povrat nego banke. Ta ponuda je u ožujku izazvala veliki
interese građana.
“Možemo konstatirati da je u upisu sudjelovalo 43 tisuće građana,
dakle, odaziv je izniman i građani su upisali nešto više od 1,3
milijarde eura”, rekao je u ožujku ministar financija, Marko
Primorac.
No, taj iznos je još uvijek kap u moru štednje Hrvata koji u
bankama imaju više od 30 milijardi eura na koje gotovo i da nema
kamata. Doznajemo da se iz Vlade nadaju da bi ponuda novog
kratkoročnog ulaganja u državu stvorila konkurenciju na tržištu i
navela banke da podignu kamate na štednju.
I već je sama najava, čini se, urodila plodom. PBZ će od 20.
kolovoza na šestomjesečnu oročenu štednju nuditi kamatu od 1,5
posto. No, veliki broj Hrvata uopće nema dilemu gdje investirati.
“Nemamo što ulagat. Možemo sebe uložiti, a nas neće nitko”,
dodaje Suljo.
“Jedino u što investiram je u ženu i djecu.”, poručuje građanin.
U isto vrijeme, zbog povećanja kamata na kredite, banke u 2023.
bilježe rekordnu dobit. Treba li im Hrvatska, poput Italije,
uvesti porez na ekstraprofit?
“Vlada ne bi smjela ići nikako u tom smjeru, to rade populističke
vlade, ali nikako ne vlade koje dugoročno razmišljaju o
stabilnosti financijskog sustava”, smatra Novotny.
Ministar je zasad bliže opciji poticanja banaka na djelovanje
državnim vrijednosnicama. Hoće li se uvesti i dodatno
oporezivanje, uvelike će ovisiti o tome hoće li i druge članice
Europske unije slijediti talijanski primjer.