Ekonomski analitičar Damir Novotny u razgovoru za Net.hr ističe da je inflacija u prvom naletu nakon covid krize i posebno u siječnju pa u veljači bila posljedica eksternih, vanjskih šokova na hrvatsko, ali i na europsko tržište u cjelini.
Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju mjerene indeksom
potrošačkih cijena u srpnju 2023. u odnosu na srpanj 2022. (na
godišnjoj razini) u prosjeku su više za 7,3%, dok su u odnosu na
lipanj 2023. (na mjesečnoj razini) u prosjeku više za 0,2%,
izvijestio je danas Državni zavod za statistiku.
Najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku je ostvaren u
skupinama restorani i hoteli, za 14,6%, hrana i bezalkoholna pića
za 12,6%, odjeća i obuća za 11,3%, razna dobra i usluge za 10,0%,
pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva za
9,3%, rekreacija i kultura za 7,5%, zdravlje za 7,1%, alkoholna
pića i duhan te stanovanje, voda, električna energija, plin i
ostala goriva, po svakoj skupini za 6,4%.
Porast cijena na godišnjoj razini ublažio je pad cijena u skupini
prijevoz za 3,7%. Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju,
mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, u srpnju
2023. u odnosu na srpanj 2022. (na godišnjoj razini) u prosjeku
su više za 8,0%, dok su u odnosu na lipanj 2023. (na mjesečnoj
razini) u prosjeku više za 1,1%.
Kasna reakcija
Ekonomski analitičar Damir Novotny u razgovoru za
Net.hr ističe da je
inflacija u prvom naletu nakon covid krize i posebno u siječnju
pa u veljači bila posljedica eksternih, vanjskih šokova na
hrvatsko, ali i na europsko tržište u cjelini.
Više pročitajte na Net.hr-u.