Iako naziv spomendana sugerira sjećanje na žrtve nacifašizma i komunizma, u Hrvatskoj se žrtve ustaštva, hrvatske inačice nacifašizma, uvijek nekako "zaborave". Kako na taj, tako i na sve ostale dane u godini.
Dana 23. kolovoza obilježava se u Hrvatskoj kao Europski dan
sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima –
nacizma, fašizma i komunizma. Prema preporukama Europskog
parlamenta, toga se dana sjećamo grubog kršenja temeljnih
ljudskih prava i nepoštivanja načela pravne države od strane
spomenutih režima. Iako naziv spomendana sugerira sjećanje na
žrtve nacifašizma i komunizma, u Hrvatskoj se žrtve ustaštva,
hrvatske inačice nacifašizma, uvijek nekako “zaborave”. Kako na
taj, tako i na sve ostale dane u godini.
Osim toga, Europski je parlament zaključio da su se spomenuta
kršenja razlikovala ovisno o kulturi, zemlji i povijesnom
razdoblju, te da su s tim u vezi sve zemlje pozvane procijeniti
povijest komunizma i svoju vlastitu prošlost. U Hrvatskoj se od
1990. ta procjena nije dogodila nego je umjesto znanstveno
utemeljenog suočavanja provedeno nacionalističko obračunavanje s
prošlošću. I to po krajnje banalnoj formuli: za one koji su ikad
u prošlosti podržavali Jugoslaviju i komunizam nikad nemamo, a za
sve one koji su se u prošlosti borili za hrvatsku državu uvijek
imamo razumijevanja. Čak i ako su ovi potonji u toj hrvatskoj
državi imali rasne zakone, koncentracijske logore, provodili
genocid i slavili Adolfa Hitlera.
Tema ovog teksta međutim nije pokušaj ukazivanja na razlike u
načinu života ljudi u Jugoslaviji i komunističkim zemljama poput
Sovjetskog Saveza, Bugarske ili Rumunjske, niti je tema pokušaj
ukazivanja na razlike između života u socijalističkoj Jugoslaviji
i ustaškoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.
Diva pod nadzorom sigurnosne službe
Poticaj za današnju kolumnu na prvi će pogled biti čudan i
nepovezan s prvim dijelom teksta. Naime, ovih dana obilježavamo
pet godina otkako nas je u sedamdeset i sedmoj godini života
napustila “kraljica soula” i jedna od najvećih svjetskih
pjevačica i kantautorica, Aretha Franklin. Aretha je prodala
više od 75 milijuna ploča, dobitnica je brojnih nagrada i
počasnih doktorata na najprestižnijim američkim sveučilištima, a
bila je i prva žena članica Kuće slavnih Rock ‘n’ Rolla. Međutim,
nedugo nakon njezine smrti u javnosti se pojavila informacija da
je američka diva godinama bila pod nadzorom američke sigurnosne
službe. U arhivi FBI-ja pronađen je njezin dosje s nekoliko
stotina stranica iz kojeg su vidljivi razlozi praćenja – borba za
prava žena, Afroamerikanaca i Indijanaca, ali i, nikad dokazano,
podržavanje komunizma.
Više čitajte na Net.hr-u.