Inflacija ima veze i s turističkom sezonom, ističe Novotny.
Idućeg tjedna Vlada će predstaviti novi krizni paket mjera za
pomoć građanima i poduzetnicima. Prema neslužbenim informacijama
koje su do sada dospjele u javnost, novi paket mjera ne bi se
značajnije trebao razlikovati od dosadašnjeg. Subvencije za
električnu energiju vjerojatno će ostati iste i u narednih šest
mjeseci, a cijena plina već je ranije regulirana do travnja iduće
godine.
Po svemu sudeći, umirovljenici će, kao najugroženija socijalna
skupina, ponovno dobiti jednokratni dodatak. Vjerojatno se neće
značajnije mijenjati ni paket zamrznutih cijena određenih
namirnica.
U političkom smislu, i ovaj set mjera treba poslužiti Vladi,
odnosno HDZ-u, da se mirnije “došlepa” do parlamentarnih izbora
sljedeće godine. Tu pretpostavku nezavisni ekonomski
analitičar Damir Novotny nije želio komentirati za
Net.hr rekavši da se ne bavi
“političkim špekulacijama”, ali je prokomentirao ekonomsku i
socijalnu stranu novog paketa mjera, odnosno onoga što se zasad
najavljuje, prije nego što u četvrtak bude i službeno
predstavljeno.
“Ono što smo dosad čuli jest da je premijer Andrej
Plenković najavljivao kako paket mjera ipak neće ostati
paket onakav kakav je dosad bio, jer će – citiram ga – ciljati
prema najugroženijim skupinama. To ćemo tek vidjeti, ne mogu
komentirati ono što još nismo vidjeli i čuli. Ali, ako slijedimo
ovu najavu predsjednika Vlade, ipak će mjere biti fokusirane na
najugroženije skupine društva. To nije naša specifičnost. Sve
europske vlade imale su neki takav oblik paketa mjera”, ističe
Novotny.
Ono što kao ekonomist, kaže, u načelu ne bi podržao jest da mjere
budu horizontalne.
“Znači, da zahvate i one kojima treba pomoć i one kojima ne
treba, kao što je bio slučaj u prethodnom paketu. To je bila
temeljna zamjerka nas ekonomista, ali i Europske komisije i
Europske središnje banke – da se ne smije na takav način
intervenirati iz proračuna, jer se time samo potiče inflacija.
Potrebne su vertikalne mjere, a jednokratna pomoć umirovljenicima
je jedna takva jer ide onima kojima je doista potrebna, da
prebrode ovaj nalet inflacije”, kaže.
Što se same inflacije tiče, Novotny predviđa njeno polagano
smirivanje.
“Procjene su i Hrvatske narodne banke i Europske komisije i
Europske središnje banke da na velikim tržištima dolazi do
smirivanja, čak i do blagih recesijskih trendova. Potrošači su
manje skloni potrošnji nego što su bili krajem prošle i početkom
ove godine, zalihe su potrošene. S obzirom na ove horizontalne
mjere o kojima sam govorio, hrvatska su kućanstva imala nešto
više dohodaka koje su mogla potrošiti. To se nije dogodilo drugim
zemljama eurozone jer se tamo išlo ciljanim mjerama prema onim
društvenim skupinama kojima je trebalo pomoći. Smirivanje
inflacije u Hrvatskoj bit će sporije nego u drugim zemljama u
eurozoni, upravo zbog tih mjera”, smatra ovaj ekonomist.
Unutar eurozone, najvišu stopu inflacije imaju Slovačka (9,68
posto) i Hrvatska (7,8 posto u kolovozu), a Novotny ističe da je
to stoga jer su obje “napravile identične greške u smislu
intervencijskih mjera”, intervenirajući horizontalno.
Novotnyja smo pitali ima li inflacija u Hrvatskoj veze s
turističkom sezonom tijekom koje su gotovo svi dizali cijene.
“Ima, i o tome je ovih dana govorila i Europska središnja banka
napominjući da je inflacija u velikoj mjeri povezana s fiskalnim
intervencijama Vlade, ali i naletima troškova u prvoj fazi rasta
cijena energenata. U međuvremenu su cijene energenata pale, a
inflacija nije. Imamo onda vezu inflacije i s klimatskim
uvjetima, odnosno velikim valovima vrućina koji su smanjili
poljoprivrednu proizvodnju pa je cijena hrane ove godine narasla.
Naravno, imamo i vezu s velikom turističkom potražnjom. Cijeli
Mediteran je ove godine doživio povratak na broj turista i
noćenja od prije covid krize 2020. godine, što znači da su
turisti bili spremni potrošiti nešto više. E sad, kućanstva su
iscrpila zalihe koje su stvorila trošeći manje u lockdownu. Tada
su stvorene neke zalihe koje su sada potrošene i može se
očekivati da takve domaće potražnje više neće biti. A izvozna
potražnja cijele Europe padat će jer je kineska ekonomija u
stagnaciji. Općenito potražnja s međunarodnih tržišta pada tako
da se može očekivati stagnacija u cijeloj Europi, pa i u
Hrvatskoj. A to onda znači i usporavanje rasta cijena”,
objašnjava Novotny.
Premijer Plenković rekao je da bi bez vladinih intervencija
električna energija bila šest puta skuplja nego što jest, a plin
tri puta. Novotny smatra da je to politička špekulacija.
“Mi ne znamo bi li doista tako bilo. No imamo drugi problem – što
su niže cijene, veća je potrošnja, a što su više cijene,
potrošnja je manja. U jednom trenutku kućanstva se ponašaju
racionalnije, a zapravo u ukupnoj masi moraju izdvojiti više nego
što to sada čine, na visokoj razini cijena. Kada su niske cijene,
troši se više, nemilice da tako kažem. Onda smo rastrošniji i u
masi više potrošimo nego kada su cijene više”, kaže.
Pitali smo Novotnyja ima li Vlada novca da ‘pokrije’ sve te
intervencije.
“Vlada ima novca jer je dobitnik inflacije. To je zbog visokog
PDV-a. Međutim, Europska komisija je sugerirala Vladi da smanji
javni dug ili da snizi stopu PDV-a, da učini nešto u tom smjeru.
Vidjet ćemo kako će se Vlada ponašati u odnosu na te preporuke
Europske komisije”, ustvrdio je na kraju.
Net.hr
(foto: Sanjin Strukić / PIXSELL)