Uvodi se i specijalizacija sudaca za predmete nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, a novost je i uvođenje kaznenog djela 'teško ubojstvo ženske osobe'
Predsjednik Vlade Andrej Plenković u srijedu se sastao
s predstavnicima institucija, udruga i inicijativa koje se bave
ovim pitanjem. Povod je predstavljanje mjera za suzbijanje
nasilja nad ženama i zaštitu prava djece,
Novim mjerama za suzbijanje nasilja nad ženama i zaštitu prava
djece uvodi se novo kazneno djelo – teško ubojstvo ženske
osobe, a među novostima su i istražni zatvor za kršenje mjere
opreza, obavještavanje žrtve o izlasku nasilnika na slobodu
te povećanje kazne za silovanje.
Riječ je o izmjeni više zakona kojima se osnažuju prava žrtava –
Kaznenog zakona, Zakona o kaznenom postupku, Zakona o zaštiti od
nasilja u obitelji, Zakona o sudovima i Obiteljskog zakona.
“Ovo je naš treći krug mjera za suzbijanje nasilja nad ženama
kojim uvodimo do sada najopsežnije, a možda i najznačajnije
promjene do sada”, rekao je premijer Andrej Plenković u srijedu
prilikom predstavljanja mjera na sastanku s predstavnicima
institucija, udruga i inicijativa koje se bave tim pitanjima.
Borba protiv nasilja nad ženama –
sustav vrijednosti
Predložene mjere su potvrda onoga što stalno ponavljamo –
politička volja za borbu protiv nasilja nad ženama postoji, dodao
je.
“Ona je nedvojbena, stalna, etična, ona je naš sustav
vrijednosti”, rekao je.
Plenković je predstavnicama poručio kako ih Vlada u tom procesu
sluša i čuje te da su danas predstavljene mjere plod njihove
suradnje.
“Kad je riječ o nasilju nad ženama, mi smo uvijek jasni i čvrsti
u osudi nasilja, no to nije dovoljno. Potrebno je da zajednički,
kroz naše politike, promijenimo opseg tog fenomena koji je jedan
od onih koji nagrizaju hrvatsko društvo”, istaknuo je.
Premda su od početka mandata napravili velike iskorake, dodao je,
svjesni su da to nije dovoljno.
“Želimo ići dalje, pogotovo jer su prečesti slučajevi primjera
brutalnog nasilja i ubojstava u našem društvu i to, u pravilu,
uvijek žena”, naveo je Plenković.
Premijer je također iznio nekoliko najbitnijih elemenata kojima
se proširuju i osnažuju prava žrtava.
Kada je riječ o kaznenom zakonodavstvu, uvodi se pravo žrtve na
žalbu protiv rješenja o mjeri opreza, dok će kod kršenja mjera
opreza, sud u roku od 24 sata morati donijeti rješenje o zamjeni
mjere opreza istražnim zatvorom.
Policija dobiva ovlasti uhititi nasilnika kada postoji sumnja da
je mjera prekršena.
Žrtve kaznenih djela protiv spolnih sloboda trebat će ispitivati
audiovizualnim putem.
Iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji briše se prekršaj
spolnog uznemiravanja i prebacuje se u sferu kaznene
odgovornosti.
Za kršenje zaštitnih mjera iz Zakona o zaštiti od nasilja u
obitelji, moći će se izreći isključivo zatvorska kazna.
Ukida se zastara, uvodi se kazneno djelo femicida
Povećava se kazna za kazneno djelo silovanja i to za temeljni
oblik – tri do osam godine zatvora, umjesto jedne do pet, te za
kvalificirani oblik pet do 12 godina zatvora, umjesto
aktualnih tri do 10 godina.
Ukida se zastara kaznenog progona za sva teška kaznena djela
spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta.
Nametljivim ponašanjem i spolnim uznemiravanjem od sada će se
smatrati kaznena djela koja nisu nužno bila dugotrajna.
“Odlučili smo poslati jasnu i nedvosmislenu poruku svim
segmentima društva da je ubojstvo žene, zato što je žena,
neprihvatljivo. Stoga uvodimo posebno kazneno djelo – teško
ubojstvo ženske osobe za koje će biti zapriječena kazna zatvora
od najmanje deset godina do dugotrajnog zatvora”, najavio je
premijer.
Dodao je kako takva poruka mora dolaziti i kroz pravosudni
sustav, uključujući i kroz izricanje strožih kazni i sankcija
počinitelja nasilja nad ženama koje sucima već sada stoje na
raspolaganju.
Specijalizacija sudaca
U tom smjeru idu izmjene Zakona o sudovima, kojima se uvodi
specijalizacija sudaca za rad na predmetima nasilja u obitelji i
nad ženama te će na tim predmetima moći raditi samo oni suci koji
se redovito stručno usavršavaju o problemu nasilja.
Kad je riječ o izmjenama Obiteljskog zakona, dodatno se štite
prava i interes djece koja su žrtve nasilja u obitelji, a to
podrazumijeva i djecu koja su izložena svjedočenju nasilja od
strane nasilnog roditelja.
Iz zakona se briše obveza o medijaciji kada postoji tvrdnja ili
saznanje o postojanju nasilja u obitelji.
Kod donošenja odluke o roditeljskoj skrbi, propisuje se da sud
mora uzeti u obzir i tvrdnje o postojanju nasilja.
Iz zakona se briše obveza o medijaciji kada postoji tvrdnja ili
saznanje o postojanju nasilja u obitelji.
Kod donošenja odluke o roditeljskoj skrbi, propisuje se da sud
mora uzeti u obzir i tvrdnje o postojanju nasilja.
Kako bi se materijalno zaštitila djeca od roditelja koji ne
plaćaju alimentaciju, uvest će se Alimentacijski fond putem kojeg
će država isplaćivati iznos alimentacije za djecu čiji roditelji
ne izvršavaju svoje obaveze, a država će se naknadno namiriti od
obveznika uzdržavanja.
Izmjene zakona će do kraja idućeg tjedna biti puštene u javno
savjetovanje, a cilj je da se usvoje do kraja ove godine te na
snagu stupe u siječnju 2024.
Predstavnice institucija, udruga i inicijativa na sastanku su
izrazile zadovoljstvo predstavljenim mjerama, ali su istaknule i
kako ih u praksi “muči” provedba tih mjera.