Govorimo o području gdje je na vlasti najvećim dijelom HDZ, pa namiriti sve i svakog, moramo priznati i nije baš jednostavno
Hrvatski sabor u četvrtak je donio novi Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor koji ne mijenja postojeći izborni sustav, ali u određenoj mjeri mijenja karte izbornih jedinica, slijedom čega će oko petina birača, promijeniti jedinicu u kojoj je sada.
Buduće saborske zastupnike, njih 151, hrvatski birači će birati po postojećem modelu, u 10 izbornih jedinica po 14 zastupnika, osam zastupnika birat će pripadnici nacionalnih manjina, a tri hrvatska dijaspora u posebnim izbornim jedinicama.
Novi Zakon, kako je opetovala Vlada koja ga je predložila, uvažava jednaku težina biračkog glasa u svakoj jedinici i udovoljava uvjetima iz odluke Ustavnog suda, koji je u veljači ove godine ukinuo postojeći Zakon o izbornim jedinicama koji prestaje važiti 1. listopada ove godine.
Deset novih izbornih jedinica određene su na način da je broj birača u zakonskom okviru od +/- 5 posto, odnosno niti u jednoj od jedinica odstupanja nisu veća +/- 2,20 posto. Kao polazište broja birača u svakoj izbornoj jedinici uzeti su podaci iz registra birača.
Problematična VII izborna jedinica
Karlovačka županija do sada se nalazila u sedmoj izbornoj jedinici koja obuhvaća i jugozapadni dio Zagrebačke županije, istočni dio Primorsko-goranske županije i južni dio grada Zagreba.
Prema zadnjem registru birača za parlamentarne izbore 2020. godine, bila je druga po brojnosti s 410.584 upisanih birača. S druge strane IV, prema broju birača najmanja je izborna jedinica, točnije ima ih sto tisuća manje od VII izborne jedinice, a obuhvaća Virovitičko-podravsku i Osječku-baranjsku županiju.
Upravo taj nesrazmjer i vrlo visoka odstupanja prelazi svaku razinu razumijevanja. Ustavni sud ističe kako se urušavanje vrijednosti biračkog prava prvenstveno ogleda u činjenici da je prema ovim podacima težina biračkog prava umanjena za preko 30 posto u dvije izborne jedinice u odnosu na neku drugu izbornu jedinicu.
U VII. izbornoj jedinici biračko pravo glasa nosilo je 31.36 posto manju težinu u odnosu na isto pravo u IV. izbornoj jedinici, u kojoj biračko pravo glasa ima najveću vrijednost.
Pojednostavljeno rečeno, izborni prag od pet posto nije bio isti u izbornoj jedinici kojoj pripada Karlovačka županija i izbornoj jedinici slavonskih županija. Samim time, puno manji broj glasova zastupnik ili lista mora osvojiti, u konkretnom slučaju u IV izbornoj jedinici nego u VII, da bi osvojili mandat. Naravno, izuzev, naknadnih političkih premještanja.
Težak posao pred HDZ-om?
Preslagivanje izbornih jedinica u prostornom smislu nije donijelo promjenu za Karlovačku županiju. I dalje je cijela dio VII izborne jedinice, ujedno i najveće.
Uz Karlovačku županiju, obuhvaća dijelove dijelove države s najvećom depopulacijom – cijelu Ličko-senjsko županiju, sjeverni dio Zadarske, dijelove Primorsko-goranske te zapadne i sjeverne dijelove Sisačko-moslavačke županije. Po novom, prema popisu birača ima ukupno 367.100 birača, što je odstupanje od 0,66 posto.
No izazovno mi moglo biti za političke stranke, naročito za vladajuću stranku prilikom sastavljanja kandidacijskih lista. Naime, govorimo o području gdje je na vlasti najvećim dijelom HDZ, pa namiriti sve i svakog, moramo priznati i nije baš jednostavno.
Prema trenutnim projekcijama, na listu bi trebali svi aktualni župani, sadašnji ministar branitelja, povjerenje vrha stranke i dalje ima predsjednica karlovačke županijske organizacije. S druge strane, HDZ-ovoj zastupnici iz Karlovca ovaj aktualni, drugi mandat, trebao bi biti zadnji.