Razlog dizanja naknade nije samo porast troškova života nego činjenica da je nacionalna naknada počela zaostajati za zajamčenom minimalnom naknadom, kazao je ministar rada i mirovinskoga sustava
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne
politike Marin Piletić istaknuo je u srijedu u Saboru
da dizanjem nacionalne naknade Vlada želi dodatno zaštiti starije
građane koji nemaju uvjete za mirovinu niti druge prihode.
Razlog dizanja naknade nije samo porast troškova života nego
činjenica da je nacionalna naknada počela zaostajati za
zajamčenom minimalnom naknadom, kazao je Piletić predstavljajući
izmjene Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe kojim se ta
naknada podiže sa sadašnjih 120,71 eura na 150 eura od 1.
siječnja 2024.
Ublažavaju se uvjeti
Izmjenama se ublažavaju i uvjeti za ostvarivanje prava na
nacionalnu naknadu, uvjet sa sadašnjih 20 godina neprekidnog
boravišta na području Hrvatske od dana podnošenja zahtjeva
smanjuje se na 10 godina, te se povećava prihodovni cenzus sa 120
na 300 eura po članu kućanstva.
Očekuje se da će time broj korisnika naknade sa sadašnjih 6.900
korisnika, narasti na nešto više od 13 tisuća. Ponovimo kako je
do sada nacionalnu naknadu primalo i oko 200 korisnika u
Karlovačkoj županiji.
Ministar je najavio da će se nacionalna naknada za starije osobe
isplaćivati na adresu korisnika putem pošte. Pravo na naknadu
imaju osobe starije od 65 godina, koje nisu ostvarile pravo na
mirovinu temeljem rada i uplaćenih doprinosa.
Izmjene podržava i oporba
Tijekom rasprave izmjene i dopune zakona podržali su vladajući i
oporbeni klubovi. SDP-ova Martina Vlašić
Iljkić pozdravila je što se napravila analiza i ocjena
učinaka Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe, koji
je na snazi od 2020., jer je od podnesenih 14.500 zahtjeva
to pravo priznato duplo manjem broju korisnika.
Pozvala je ministra Piletića na analizu učinaka i drugih propisa
poput Zakona o socijalnoj skrbi te Zakona o udomiteljstvu,
Upozorila je da žene čine većinu korisnika nacionalne
naknade (64 posto) poručivši kako to govori i o lošijem
položaju žena na tržištu rada.
Vlašić Iljkić rekla je i da se SDP zalaže da korisnici nacionalne
naknade svoje vaučere ostvaruju pri Hrvatskom zavodu za
mirovinsko osiguranje a ne u Zavodu za socijalni rad.
I Renata Sabljar Dračevac (Klub Socijaldemokrati)
podržala je smanjivanje broja godina neprekidnog boravišta na
području Hrvatske za ostvarivanje prava na nacionalu
naknadu te povećanje prihodovnog cenzusa jer su to,
kako je rekla, bili najčešći razlozi za odbijanje zahtjeva za
ostvarivanje prava na nacionalnu naknadu.
Dugotrajna skrb o starima i nemoćnima
Silvano Hrelja (Klub HNS i neovisnih zastupnika) pozdravio
je što je u izmjenama zakona dodana iznimka vezana uz korištenje
prava na nacionalnu naknadu za starije osobe u slučaju raskida
ugovora o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju. Izvijestio je i da
će zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima
od danas biti u javnoj raspravi tj. savjetovanju sa
zainteresiranom javnošću. Poručio je kako je cilj tog instituta
dugotrajna skrb o starima i nemoćnim osobama a ne mešetarenje
nekretninama i njihovo sticanje.
Pozdravivši podizanje nacionalne naknade za starije
osobe Jelena Miloš (Možemo!) rekla je kako je to i
dalje niže od zajamčene minimalne nakade koja iznosi 172 eura.
Stoga, smatra, za dio starijih osoba je bolje koristiti zajamčenu
minimalnu naknadu jer su uz nju vežu i neka dodatna prava poput
naknada za troškove stanovanje te pravo na ogrjev.