Antarktički morski led također je dosegao povijesno najnižu razinu u rujnu, pokrivajući devet posto manje površine od prosjeka između 1991. i 2020. Na Arktiku je morski led u rujnu bio na petoj najnižoj razini.
Tekuća je godina na putu da postane najtoplija u povijesti,
objavila je u četvrtak služba Europske unije za klimatske
promjene Copernicus, prenose agencije.
Najtopliji rujan zabilježen na globalnoj razini uslijedio je
nakon ljeta s rekordnim temperaturama ove godine, objavio je
Copernicus, prenosi agencija dpa.
Temperature u rujnu ove godine bile su pola stupnja više nego u
prethodnom najtoplijem rujnu u povijesti, a gotovo cijeli stupanj
više nego u prosječnom rujnu između 1991. i 2020. godine.
“Temperature bez presedana za ovo doba godine zabilježene u rujnu
– nakon rekordnog ljeta – oborile su nove rekorde”, izjavila je
Samantha Burgess, zamjenica direktora Službe za klimatske
promjene Copernicus. Temperature tijekom 2023. sada su na putu da
budu 1,4 stupnja Celzijusa iznad predindustrijskih prosječnih
temperatura, rekla je Burgess.
To je samo 0,1 stupanj ispod cilja postavljenog Pariškim
klimatskim sporazumom, koji ima imperativ ograničiti
zagrijavanje na 1,5 stupnjeva do kraja stoljeća.
Rujan je, međutim, već bio 1,75 stupnjeva topliji nego u
predindustrijskom referentnom razdoblju od 1850. do 1900. godine.
Antarktički morski led također je dosegao povijesno najnižu
razinu u rujnu, pokrivajući devet posto manje površine
od prosjeka između 1991. i 2020. Na Arktiku je morski
led u rujnu bio na petoj najnižoj razini.
Što se tiče oborina, u rujnu je slika bila mješovita.
Veliki dijelovi zapadne Europe dobili su više kiše nego inače, a
u Grčkoj i Libiji bilo je poplava kao posljedica oluje Daniel,
ciklona nalik tropskom koji je pogodio Sredozemno more.
Ali drugi dijelovi Europe, Sjedinjene Države, Meksiko, središnja
Azija i Australija zabilježili su najsušniji rujan od početka
mjerenja.
Služba EU-a za klimatske promjene Copernicus redovito objavljuje
podatke o temperaturi na Zemljinoj površini, ledenom pokrivaču i
podatke o oborinama.
Nalazi se temelje na računalno generiranim analizama koje
uključuju milijarde mjerenja sa satelita, brodova, zrakoplova i
meteoroloških postaja diljem svijeta.