Latin ističe i kako ne treba računati ni da će širenjem izvaninstitucijskih usluga doći do pojeftinjenja jer izvaninstitucija je još skuplja.
Povodom obilježavanja Međunarodnog dana starijih osoba
predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministar rada, mirovinskoga
sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić uručili su
18 ugovora vrijednih gotovo 160 milijuna eura za izgradnju
Centara za starije osobe koji bi trebali biti gotovi do sredine
2026. godine.
Svaka županija koja se javila na natječaj, dobila je jedan
centar. U Karlovačkoj će se graditi u Tušmeru u Dugoj Resi pod
okriljem Grada Duge Rese, za što je Ministarstvo dalo oko 6
milijuna eura. Za ostatak do 11 milijuna eura na koliko je
procijenjen cijeli projekt, pobrinut će se Grad i Karlovačka
županija u omjeru 50:50.
Iz udruge za informiranje, širenje i razvoj socijalnih usluga za
starije osobe starKA gradnju centara pozdravljaju, u skladu su sa
željama i ciljevima njihova djelovanja, a to da socijalne usluge
za starije budu dostupne, kvalitetne i da svi potrebiti
ljudi mogu priuštiti. Naglašavaju kako su do sada su domovi
uglavnom nicali u velikim i većim gradovima, u županijskim
središtima, no ovog puta centri idu i u manja mjesta.
– Tih 18 centara trebalo bi povećati smještajne kapacitete za
1.795 kreveta, no obuhvatit će i cca 4500 korisnika socijalnih
usluga pomoći u kući, skrbi za starije osobe za vrijeme
odsutnosti njegovatelja, usluga poludnevnog i cjelodnevnog
boravka, usluge savjetovanja, usluge psihosocijalne podrške te
integrirane usluge zdravstvene i socijalne skrbi na primarnoj
razini. Dakle, govorimo o svojevrsnom razvoju. Često možemo čuti
da se Republika Hrvatska opredijelila za izvaninstitucijske
usluge, čak i sama to ponekad kažem, no pravilnije bi možda bilo
reći da se Republika Hrvatska odlučila za širenje i povećanje
raznolikosti socijalnih usluga za starije, odnosno da se odlučila
za razvoj. Budućnost nas traži i jedno i drugo, poručila je
predsjednica udruge Sabina Angelina Latin u razgovoru za
KAportal.
No hoće li povećanje kapaciteta smanjiti i liste čekanja,
predsjednica starKA-e ističe kažu ne nužno jer povećanje nije
dovoljno. Dodaje da je naglasak na lokacijama jer socijalne
usluge moraju biti dostupne.
Vjeruju da će se u sljedećim izmjenama i dopunama Zakona o
socijalnoj skrbi krajem ove godine naći i njihovi prijedlozi za
dodatna povećanja smještajnih kreveta kroz povećanje maksimalnog
broja korisnika u malim domovima odnosno smještaju do 20
korisnika, a nešto će se dobiti i proširenjem postojećih
decentraliziranih domova za starije.
No Latin je naglasila kako bi jedan drugi projekt
ministarstva mogao utjecati na liste čekanja. Naime, u izradi je
softversko rješenje, web aplikacija za evidenciju tj registar
korisnika. U nju bi svi pružatelji socijalnih usluga, bez obzira
na osnivača, trebali upisivati postojeće korisnike ali i one koji
su predali zahtjev za prijem.
Predsjednica Latin nam otkriva da su prije desetak dana počeli
prikupljati podatke za punjenje baze korisnika s administrativnim
pristupom, odnosno odgovorne osobe pružatelja koje će imati
pristup aplikaciji i imati prava unositi i mijenjati podatke o
korisnicima.
– Nisam još vidjela to rješenje, ali držim da bi to moglo
utjecati na smanjivanje listi čekanja i omogućiti nam da, u
realnom vremenu, po prvi put imamo nekakve objedinjene podatke o
broju korisnika na smještaju i stvarnim listamam otkriti nam
“dupliće”, pokazati broj prijavljenih za decentralizirane domove
koji su već negdje u privatnom i slično. S druge strane, te
evidencije neće obuhvatiti one koji zbog iznenadnog pogoršanja
zdravstvenog stanja i uslijed psiho-fizičkih promjena trebaju
24/7 skrb. To su naši stariji sugrađani koji uslugu smještaja
trebaju hitno, a to su ljudi koji najčešće nisu nigdje na listama
čekanja, a smještaju se u privatnom sektoru. Njihov broj ćemo
morati procjenjivati. Imam informaciju da će se i u e-zdravstvene
kartone pacijenata uvesti dodatni podaci za osobe starije životne
dobi, vezano uz sarkopeniju i kognitivne sposobnosti, tako da bi
u budućnosti, povežemo li podatke i informacije, te procjene i
upravljanje pomoći rizičnim skupinama trebalo biti lakše i brže,
kaže predsjednica udruge starKA.
Što se tiče cijena, Latin je naglasila kako “nemojmo
očekivati njihovo smanjenje”.
– Ljudi često komentiraju koliko nešto košta ne razmišljajući da
sve košta i da netko, na kraju krajeva, mora dobiti plaću za svoj
rad. Da su cijene smještaja bile veće, moguće je da bi danas
imali više njegovatelja i stručnog kadra i više kapaciteta. Pod
utjecajem gospodarskih kretanja, najviše onih s tržišta rada,
cijene usluga rastu svuda, u cijeloj Europi, rastu u susjedstvu,
rastu u prekooceanskim zemljama.
Važnim ističe ulaganje u usluge koje pružaju ljudima.
– Bez ulaganja u znanje, bez kontinuiranog obrazovanja, neće biti
kvalitete kakvoj težimo. Dio bi se trebao rješavati Akademijom
najavljenom Zakonom o socijalnoj skrbi. O problemu pomanjkanja
stručnog kadra smo nedugo razgovarali. To jesu i biti će ključne
stvari za podizanje kvalitete.
Latin ističe i kako ne treba računati ni da će širenjem
izvaninstitucijskih usluga doći do pojeftinjenja jer
izvaninstitucija je još skuplja. U razvijenim zemljama jedan dio
tih usluga se odrađuje volonterski što mi tek trebamo
razvijati.
– Sustav je kompleksan, krug je začaran i nema pomaka preko noći
već moramo postepeno određivati prioritete i vrlo pažljivo, korak
po korak, mijenjati stvari. Svaku ideju i prijedlog treba
preokrenuti po sto puta, sagledati kako će i kako može utjecati
na kojeg dionika u tom sustavu – od korisnika i obitelji mu,
preko pružatelja, do društva i na kraju – budžeta osnivača.
Demografska slika je takva da danas ne možemo samo tražiti
rješenja za goruće probleme socijalne skrbi za starije, već treba
razmišljati o njihovom utjecaju za deset, dvadeset pa i pedeset
godina od danas, mišljenja je Sabina Angelina Latin ispred udruge
starKA.