Karlovac, Duga Resa i Ozalj su u plusu, a u Ogulinu je bilo više turističkih dolazaka, ali manje noćenja.
U glavnom dijelu turističke sezone, odnosno od 1. lipnja do 30. rujna, Karlovačku županiju posjetilo je 240.441 turista, koji su ostvarili 451.050 noćenja. To je više nego lani, ali i nešto manje nego u rekordnoj 2019. godini (kada je bilo 462.288 noćenja), no kretanja u postsezoni pokazuju da bi možda do kraja godine čak i mogao biti oboren dosadašnji rekord.
– Da, mogli bi dostići rekordne brojke iz 2019. na razini cijele godine. Ukoliko ih postignemo to će biti veliki uspjeh, no ukoliko i budemo nešto niže također ćemo biti zadovoljni. Naime, došlo je do promjene strukture gostiju – te su rekordne 2019. gosti iz istočnoazijskih zemalja uvelike posjećivali Hrvatsku pa tako i Karlovačku županiju, što nije slučaj ove godine. No, njihova potrošnja je bila mala, jer smo im bili samo usputna stanica, dok ove godine imamo znatno veći broj europskih gostiju, koji se u prosjeku i zadržavaju dulje i više troše na našem području, ističe Željko Fanjak, direktor Regionalne turističke zajednice Karlovačke županije.
U većini gradova i općina Karlovačke županije rezultati su i znatno bolji nego 2019. godine, ali osjetniji minus je na inače turistički najrazvijenijem slunjskom području, pogotovo baš u gradu Slunju, koji je ove godine očito slabije iskoristio blizinu Plitvica, ili je možda stvar i u nešto manjem interesu za same Plitvice zbog povećanih cijena. Tako je broj noćenja od lipnja do rujna u Slunju u odnosu na 2019. godinu manji za gotovo 30% (tada ih je bilo 90.518, a ove godine 63.367). I obližnji kontinentalni turistički rekorder Rakovica bilježi minus od desetak posto – 2019. u ljetnim je mjesecima bilo 234.324 noćenja, a ove godine 210.162.
Karlovačko-dugoreško područje bilježi znatno bolje rezultate. Broj turističkih dolazaka i noćenja u gradu Karlovcu u stalnom je porastu, a veći je i od rekordne 2019. godine. Tako je ove godine od 1. lipnja do 30. rujna u gradu na četiri rijeke bilo 42.275 noćenja, odnosno 8% više nego u istom razdoblju 2019. godine. Još veći porast bilježi Duga Resa, koja je imala 40.309 noćenja ili čak 31% više nego u rekordnoj 2019.
Najveći porast od gradova Karlovačke županije ima Ozalj, iako u ukupnim brojkama još uvijek znatno zaostaje, ali svakako je lijepo vidjeti značajan porast. Ovog ljeta Ozalj je imao 6.029 noćenja, što je čak 46% više nego 2019. godine. Ogulin je, pak, u minusu, koji se prvenstveno očituje u skraćenom boravku gostiju, jer turističkih dolazaka zapravo je bilo više nego 2019. godine, ali noćenja je bilo manje – 23.437 odnosno 10% manje nego u rekordnoj godini.
Od općina najveći porast noćenja bilježi Tounj, koji je ukupnom brojkom debelo premašio Ozalj, a gotovo je dostigao i Ogulin. U ljetnom razdoblju 2019. godine imali su 1809 noćenja, a ove godine čak 21.140, što je porast od više od 1000%! U najvećem je minusu, pak, Žakanje, koje i inače ima skromne brojke – u odnosu na 2019. broj noćenja je pao sa 563 na 83, što je čak 85% manje, a ujedno i daleko najmanja brojka u Karlovačkoj županiji.
U većini općina brojke su zato pozitivne, a veseli i da više nema jedinica bez turističkog smještaja i noćenja. U 2019. godini u to se još ubrajao Krnjak, no sada više nije tako pa su od 1. lipnja do 30. rujna ove godine ubilježili 836 noćenja.
Što se tiče popunjenosti smještajnih kapaciteta, 217.280 noćenja ostvareno je u “objektima u domaćinstvu”, a 97.460 u hotelima (+ 6.223 u hostelima). Privatnom smještaju treba pridodati i 28.636 noćenja u sobama za iznajmljivanje, 6157 u apartmanima te 1971 u studio apartmanima.
– To je zapravo pravi pokazatelj smjera u kojem se turizam određene destinacije razvija. Mi imamo situaciju da je hotelski smještaj popunjen iznad 40% na godišnjoj razini dok je privatni smještaj ispod 20% godišnje popunjenosti. Drugim riječima, privatni smještaj može računati na maksimalno 70 dana popunjenosti godišnje dok su hoteli popunjeni preko 150 dana godišnje. Samim time povrat na investiciju je puno brži, ističe Željko Fanjak.
U kampovima je bilo 124.815 noćenja, što je nešto manje nego 2019. godine, ali riječ je o smještaju koji izrazito ovisi o vremenskim uvjetima pa su na to znatno utjecale i loše vremenske prilike (kišoviti lipanj i olujni srpanj).
Ukupno gledano, tijekom ljetnih mjeseci prosječan boravak turista u Karlovačkoj županiji iznosio je 1,87 noćenje što je vrlo blizu cilju od 2 noćenja po turistu, a i vrlo dobar rezultat uzevši u obzir da je u Karlovačkoj županiji neizbježan tranzitni turizam koji nužno smanjuje ukupan prosjek.
(Foto: Regionalna turistička zajednica Karlovačke županije)