Za izgradnju drugog kolosijeka pruge prema Karlovcu, Vlada prema planu nije potrošila ni cent i projekt će također u faziranje
U posljednjoj godini u kojoj Hrvatska može iskoristiti novac iz
prošle financijske perspektive EU ministarstva su ubrzala s
njegovim trošenjem, iako je prilika za financiranje nekih velikih
projekata iz proračuna do 2020. godine zauvijek izgubljena pa će
se oni fazirati i u fazama financirati novcem iz nove
perspektive.
S druge strane, trošenje novca iz novih instrumenata, prije svega
iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, značajno je
podbacilo, dok ono iz novog sedmogodišnjeg proračuna, onog do
2027. godine, praktički nije ni krenulo.
Vidljivo je to iz prijedloga rebalansa ovogodišnjeg državnog
proračuna koji je Vlada prošlog tjedna uputila u saborsku
proceduru, a kojim je plan o trošenju gotovo 2,3 milijarde eura
iz EU fondova morao biti blago korigiran, za nešto više od 28
milijuna eura, piše Večernji list. Prihodi iz ostalih
programa EU smanjeni su za 63 milijuna, a oni iz instrumenata EU
nove generacije za čak 308 milijuna eura ili 26 posto.
Odustajanje od plana pruge H. Leskovac –
Karlovac
Kad je riječ o projektima koji su se trebali financirati za
Hrvatsku iz najznačajnijeg Operativnog programa konkurentnosti i
kohezije u prošlom financijskom razdoblju, veliki podbačaj
doživjeli su oni iz resora prometa i veza.
Poput izgradnje agregacijske mreže za Internet nove generacije za
krajeve u kojima za to nema komercijalnog interesa. Početni plan
zbio je nešto više od 2,3 milijuna eura, a smanjen je za više od
dva milijuna.
Nije se upotpunosti uspjelo ni s projektima osiguranja i
modernizacije željezničkih prijelaza, gdje je plan od 6,7
milijuna smanjena za punih 4,7 milijuna eura. Nabavka novih
elektromotornih vlakova za HŽ, planirana na 95,7 milijuna
smanjena je za 22,5 milijuna eura.
Po planu se ne troši novac za prugu Hrvatski Leskovac – Karlovac,
gdje je zabilježeno odustajanje od svih 34,5 milijuna eura koje
je bio plan potrošiti ove godine. Nije potrošen ni cent i projekt
će također u faziranje.
Ukupno, prvotni plan trošenja EU fondova u Ministarstvu prometa
bio je 515,2 milijarde eura, a smanjen je za nešto više od 45
milijuna. No, za razliku od većine drugih, ovo se Ministarstvo
može pohvaliti plusom kad je riječ o trošenju novca iz Plana
oporavka – planirali su potrošiti 63,2 milijuna eura, a sada je
taj plan korigiran za više od 42 milijuna, pri čemu se značajna
povećanja plana bilježe na primjeni zelenih tehnologija u
željezničkom i modernizaciji tramvajskog prometa.
Brže trošenje novaca kroz interventne
mjere
Podbačaj u realizaciji plana trošenja EU fondova bilježi i
najveći potrošač ovog novca, Ministarstvo gospodarstva, koje je
plan od ukupno gotovo 1,1 milijardu eura iz svih EU izvora moralo
korigirati na dolje za više od 150 milijuna, i to zbog projekata
vezanih uz zbrinjavanje otpada, povećanje energetske
učinkovitosti industrije.
U okviru Nacionalnog plana oporavka, bilježi se brže trošenje od
plana na vodokomunalnim projektima, i to za nešto više od 66
milijuna eura, a brže trošenje od planiranog bilježi i
Ministarstvo poljoprivrede, među ostalim zahvaljujući
interventnim mjerama nakon izbijanja COVID pandemije i rata u
Ukrajini.