Vanjskopolitičkog analitičara Božu Kovačevića za Net.hr pojašnjava jesu li Europska unija, njezine članice i njihove obavještajne službe spremnije za takav scenarij, nego što su bile prije sedam, osam godina
Europska javnost i mediji s velikom su pozornošću i osjetljivošću
reagirali na ubojstvo dvojice Šveđana u Bruxellesu u ponedjeljak
navečer. Naa ulici ih je ubio 45-godišnji Abdeslam Lassoued, koji
se deklamirao kao pripadnik terorističke organizacije Islamska
država, a belgijskoj je policiji od ranije bio poznat zbog
radikalnih aktivnosti.
Zločin je okarakteiriziran kao teroristički čin, a podsjetio je i
na pomalo zaboravljenu zloglasnu Islamsku državu, odgovornu za
krvavi val terorističkih napada koji je Europu zapljusnuo od
2015. do 2017. godine.
Net.hr podsjeća kako je to bilo vrijeme
golemog migrantskog vala iz Azije i Afrike prema Europi, također
i vrijeme kada je građanski rat u Siriji bio na vrhuncu, kao što
je na vrhuncu moći tada bila i Islamska država, samoproglašeni
kalifat na područjima Iraka i Sirije. IS je u to vrijeme preuzeo
teroristički primat od Al Kaide.
Krvavi val terorizma od 2015. do 2017.
Tadašnji val terorizma u Europi započeo 7. siječnja 2015. napadom
na redakciju satiričnog lista Charlie Hebdo u Parizu, gdje je
ubijeno 17 ljudi, a za što je odgovornost preuzela Al Kaida.
Nastavilo se najvećim i najkrvavijim napadom u tom valu, 13.
studenoga 2015. također u Parizu, koordiniranim napadima u noćnom
klubu Bataclan i na još nekoliko mjesta u gradu, u kojima je
skupina IS-ovih džihadista ubila čak 130 ljudi.
Sljedeće godine slijedili su veliki napadi u Istanbulu gdje se
bombaš-samoubojica raznio među skupinom njemačkih turista ubivši
12 ljudi – i u Bruxellesu gdje je u koordiniranim napadima u
zračnoj luci i na postaji podzemne željeznice ubijeno 32 ljudi. U
Nici, na francuski državni praznik 14. srpnja, jedan je pristaša
IS-a kamionom gazeći sve pred sobom na tamošnjoj promenadi
usmrtio 86 ljudi.
Na sličan način, iste godine je u Berlinu, na božićnom sajmu,
također jedan pristaša IS-a nasmrt pregazio 12 ljudi. U svibnju
2017. u dvorani u Manchesteru, na koncertu pop-zvijezde Ariane
Grande, bombaš samoubojica raznio je sebe i 22 ljudi. A u
kolovozu te godine, napadač je usmrtio 13 ljudi gazivši ih
kombijem na uvijek krcatoj šetnici La Rambla u Barceloni.
Bilo je nakon toga još terorističkih napada u europskom
gradovima, ali mnogo manje nego u tom dvogodišnjem razdoblju.
Stručnjaci smatraju da je razlog tomu propast džihadističkih
uporišta na Bliskom istoku i gubitak moći IS-a i Al Kaide.
Ovotjedni zločin izaziva zebnju
Napad u Bruxellesu možda je izolirani čin “vuka samotnjaka”, no
ipak izaziva zebnju jer se dogodio u trenutku bujanja, možda i
širenja novog velikog sukoba na Bliskom istoku između Izraela i
palestinske džihadističke skupine Hamas.
Upitan o tome – boji li se da i druge skupine počnu izvoditi
napade na Zapadu – veleposlanik Države Izrael u Hrvatskoj, Gary
Koren, na
televiziji N1 u utorak ujutro je izjavio: “Govorim o
ISIL-u i napadima koje je inspirirao. To su bili krvavi napadi
protiv civila i to bi se moglo dogoditi. Imamo veliko poštovanje
prema islamu i ne sumnjamo u muslimanske zajednice u Europi.
Drugo je kada otvoreno podupiru Hamas. Od europskih vlada
očekujemo konkretne pravne mjere protiv takvih pojedinaca. Nadamo
se da se ovaj rat neće proširiti na Europu, ali to bi se,
nažalost, moglo dogoditi.”
Vanjskopolitičkog analitičara Božu Kovačevića za
Net.hr pojašnjava je li opasnosti od novog
vala islamističkog terorizma u Europi opet aktualna te jesu li
Europska unija, njezine članice i njihove obavještajne službe
spremnije za takav scenarij, nego što su bile prije sedam, osam
godina.
– Sasvim sigurno da s obzirom na eskalaciju krize u Gazi možemo
očekivati i pojavu islamističkog terorizma. Terorizam je
očajničko sredstvo kojim se oni obespravljeni nastoje izboriti za
svoja prava. Kako je položaj Palestinaca nedvojbeno očajan, jasno
je da se u takvom socijalnom miljeu pojavljuje motivacija za
terorizam. A jesu li europske države spremnije za obranu od
terorizma? Vrlo vjerojatno jesu. Iskustvo s prethodnim valom
terorizma, kao i iskustvo stečeno u pokušaju kontroliranja
ilegalnih migracija, sasvim sigurno su pribavile sigurnosnim
službama mnogo podataka o tome kako se organiziraju kriminalne i
terorističke organizacije. Stoga možemo očekivati i
organiziraniji odgovor europskih država, smatra Kovačević.
Za organizaciju velikih terorističkih napada potrebno je i puno
logističke podrške. Budući da su IS i Al Kaida prošle zenit svoje
moći i sada su vjerojatno organizacijski usitnjene, pitanje je
ima li na sceni nekih drugih, za koje se još ne zna mnogo.
– Vrlo je vjerojatno da se stvaraju neke nove organizacije, ali
malo je vjerojatno da bi se Al Kaida i IS mogli obnoviti tako da
opet budu jednako snažne i organizirane kao što su bile prije.
Što se tiče Hamasa i Hezbollaha, jasno je da oni imaju
institucionalnu podršku. Pojedine države stoje iza njih i zbog
toga je, u logističkom smislu, bilo moguće poduzeti takav
komplicirani teroristički napad na Izrael. Ovo što se dogodilo s
Hamasom pokazuje da ponovno osnažuje praksa iz vremena Hladnog
rata kada su blokovski suprotstavljene države bile spremne jedne
protiv drugih koristiti se i uslugama terorističkih organizacija,
kazao je Kovačević.
Hrvatska nije područje za teroristički napad
Karta terorističkih napada u Europi uglavnom je “istočkana” u
zemljama s brojnim muslimanskim zajednicama gdje su onda, logikom
brojki, brojniji i radikalnoislamistički elementi: Njemačka,
Belgija, Švedska, Velika Britanija, Francuska… Hrvatska je,
srećom, na margini tog zemljovida.
– Osim 1995. godine, kada se u Rijeci dogodio teroristički akt
koji je bio povezan s međunarodnim islamističkim terorizmom,
Hrvatska nije bila meta takvih pokušaja. Tome svakako pridnose
dobri odnosi države i islamske zajednice, ali i dobri odnosi
islamske i drugih vjerskih zajednica. U Hrvatskoj bi bilo vrlo
teško pronaći znatniji broj ljudi koji su toliko nezadovoljni
svojim životom ovdje da bi bili spremni angažirati se u okviru
takvih terorističkih mreža. Zasad je jasno da Hrvatska nije
područje gdje bi se dogodio teroristički napad. Ovdašnja islamska
zajednica je autohtona, ne čine je doseljenici iz kriznih
područja, konkretno s Bliskog istoka, gdje je frustracija
muslimana velika, rekao je Kovačević za
Net.hr.