Ako se mogu naći sredstva za cestovnu, vodovodnu, električnu i svu drugu infrastrukturu u Dugom Dolu, tada se trebaju naći sredstva i za infrastrukturu u općini, poručio je zamjenik županice
Radovi na prihvatnom Centru za migrante u Dugom Dolu kod Krnjaka
privode se kraju i do kraja listopada trebao bi biti spreman
za prihvat prvih migranata, a od danas mještani više ne mogu
prilaziti centru ni u njega ulaziti bez dozvole, rekao je Hini
zamjenik županice Karlovačke županije Dejan Mihajlović.
Oko kampa se postavlja ograda, središnji plato nasut je šljunkom,
postavljena su dva kontejnera i sve se priprema za skori prihvat
migranata. Zamjenik županice kazao je i kako očekuje da će
se ostvariti najave ministra unutarnjih poslova Davora
Božinovića, koji je obećao da će prihvatni centar
funkcionirati na najvišoj razini, da građani neće imati poteškoća
te da će sigurnost biti i veća jer se migranti neće kretati
cestama i šumama.
Mihajlović je i naglasio kako je ministru jasno dano do znanja
kako nije prihvatljivo da građani imaju lošije infrastrukturne
uvjete nego migranti u prihvatnom centru.
– Ako se mogu naći sredstva za cestovnu, vodovodnu,
električnu i svu drugu infrastrukturu u Dugom Dolu, tada se
trebaju naći sredstva i za infrastrukturu u općini koja ima
izuzetno lošu pokrivenost mobilnim signalom, ima puno
neasfaltiranih cesta pa i sela koja nisu spojena na vodovod,
poručio je zamjenik županice.
Dodao je da im je ministar Božinović obećao kako će osim
sigurnosnog aspekta, koji je ljudima na prvom mjestu, i
infrastruktura u Krnjaku biti dovedena na “minimalno prihvatljivu
razinu”.
Lokalni čelnici očekuju da će policija autobusima i
kombijima dovoziti u Krnjak po 500-tinjak migranata. Zamjenik
načelnika Krnjaka Josip Ljevar Hini je rekao da od Vlade RH
očekuje da će naći načina da se ceste zbog pojačanog prometa
žurno zaštite od uništavanja jer su sada preuske da bi pretrpjele
česta mimoilaženja teških vozila.
Problem je, ističe, i javna rasvjeta, a ljudi bi se osjećali
sigurnije da su ulice bolje osvijetljene, tvrdi Ljevar.
Pojašnjava da su po njegovim saznanjima oni jedna od rijetkih
općina u kojoj se javna rasvjeta gasi u ponoć, a i po tom režimu
na javnu rasvjetu godišnje troše za njih previsokih 40.000 eura.
U Općini smatraju da za bolji osjećaj sigurnosti ponegdje treba
postaviti i nove stupove javne rasvjete. Podsjećaju da u toj
općini živi malo stanovnika na velikom prostoru i da im je dobra
osvijetljenost sada važnija nego ikad te u tome očekuju
pomoć HEP-a, odnosno države.
Prema saznanjima lokalnih vlasti u Dugom Dolu neće biti
azil za strance, odnosno prostori za stanovanje, nego će ih
policija tu samo organizirano dovoziti zbog registracije,
fotografiranja
i uzimanja otisaka prstiju. Odande će ih
potom isti dan odvoziti ili usmjeravati dalje u postupak
međunarodne zaštite.
– Zato su se građani malo primirili, bilo je prosvjeda i otpora
općenito, ali smo uvidjeli da nije sve tako crno, bolje da se
migracije drže pod kontrolom policije. Ovom rutom vjerojatno više
neće ići oni ilegalni migranti koji love u mutnom, jer će znati
da je tu policija, da se tu uzimaju otisci itd, rekao je Ljevar.
Zaključuje i da će u Dugi Dol dolaziti tražitelji
azila, oni koji žele spajanje sa svojim obiteljima u drugim
državama ili oni koji žele ostati u Hrvatskoj, a takvi su ljudi,
zaključuje, “sigurno vrijedni naše zaštite i pomoći”.