PADA LI SCHENGEN?

Uvođenje kontrola na unutarnjim granicama Hrvatska više nije odgovorna za Schengen? Puhovski za Net.hr: Slovenija želi održati poziciju nadbalkanske države

Borna Filic/PIXSELL

Politički analitičar Žarko Puhovski u razgovoru za Net.hr ističe da nema velike šanse da premijer dobije packe, jer Ursula von der Leyen trenutno jako loše stoji

Vlada Slovenije jučer je na sjednici izglasala uvođenje
kontrola na granicama s Hrvatskom i Mađarskom, pa se i
službeno od subote pa narednih 10 dana vraća granica, s
mogućnošću da se taj period i produži.


N1
navodi da će se sljedeći tjedan u Trstu sastati
ministri unutarnjih poslova Slovenije, Italije i Hrvatske, a
jedan od problema koji visi u zraku jest inzistiranje Hrvatske da
ne želi prisutnost jedinica Frontexa na šengenskoj granici, za
što Slovenija već nekoliko mjeseci poziva Hrvatsku, ali bez
uspjeha.

Slovenija i Italija više su puta upozorile Hrvatsku, koja je u
Schengen ušla prije manje od godinu dana, da mora bolje zaštititi
šengensku granicu, posebice granicu s BiH, Srbijom i Crnom Gorom,
zbog ilegalnih migracija. Pomoć je više puta nuđena i Hrvatskoj,
pa i u obliku mješovitih patrola, ali je Zagreb uporno odbijao
bilo kakvu pomoć.

Hoće li zbog tog odbijanja pomoći
premijer Plenković dobiti “packe” od Ursule von
der Leyen? Politički analitičar Žarko Puhovski u
razgovoru za
Net.hr
ističe da nema velike šanse da premijer dobije packe,
jer Ursula von der Leyen trenutno jako loše stoji.

– Ona se zaletjela u Izraelu i rekla stvari za koje nije imala
ovlasti da ih kaže i sada je pod velikim unutrašnjim i vanjskim
pritiskom – i pritiskom iz Komisije, i pritiskom država članica
Europskog parlamenta – jer je počela pomalo pokazivati znakove
imperijalnog interpretiranja svoje funkcije, a to ljudi teško
prihvaćaju, kaže Puhovski.

Ona je u Tel Avivu, bez više-manje ikakve ograde podržala
izraelsku poziciju, što je naravno pozicija EU-a, ali uvijek uz
dodatak da se može prihvatiti samo izraelska reakcija striktno u
okvirima međunarodnog humanitarnog prava, a taj dio je izbjegla
reći, pojašnjava stručnjak.

Puhovski dodaje da s druge strane, Izrael to svoje pravo na
reakciju tumači u kategorijama koje čak nisu ni starozavjetne –
“oko za oko” – nego su više ovako multiplicirajuće, deset oka za
jedno oko, kao što se više puta pokazalo.

– To sada, nakon prvih dana šoka kada je Izrael doista bio žrtvom
koljačkih napada Hamasa, s vremenom dovodi do rasta neke vrste
animoziteta prema ponašanjima vlasti u Tel Avivu, što je gospođa
Ursula propustila vidjeti i zbog toga ima poteškoće, kaže
Puhovski.

– Ono što je važnije je da se i na drugoj razini ponavlja ista
priča, odnosno relacija suverenosti nacionalnih država i ovlasti
europske centrale, odnosno Bruxellesa, gdje su mnoge države
inzistirale na tome da Europska unija ne može intervenirati
unutar teritorija država članica osim u specifičnim uvjetima, a
tu specifičnu situaciju krize nije nitko proglasio. To
proglašavanje bi omogućilo eventualno da se primjerice Frontex
pojavi u Hrvatskoj u toj ulozi kakvu su Italija i Slovenija mogle
priželjkivati, a što je Slovenija do zadnjeg časa držala na neki
način kao figu u džepu i kod pregovora ulaska Hrvatske u
Schengen, ali je na koncu ipak od toga odustala. Doduše, tad su
bila mirnija vremena, pojašnjava Puhovski.

– Mi imamo već preko 20 godina stalno istu priču – ono što je
Italija radila Sloveniji, to Slovenija radi Hrvatskoj. l to je
nešto što se vrtjelo oko ulaska Hrvatske u Europsku uniju, gdje
je trebalo pregovora i pritisaka da Slovenija od toga odustane. S
druge strane, to se sada pojavljuje kao element političkog
apetita na hrvatskoj strani, to jest kao pitanje hoće li Hrvatska
činiti Srbiji, Crnoj Gori ili BiH stvari koje je Slovenija činila
njoj. Svi su hrvatski političari i političarke javno i jasno
rekli da to neće biti slučaj, ali ja nisam tako siguran, kaže
Puhovski.

Može li migrantski pritisak poljuljati poziciju Plenkovića,
Puhovski ističe da treba kazati jednu jednostavnu činjenicu.

– Nema nikakvog podatka o tomu da je i jedna kokoška ukradena u
zadnjih tri mjeseca, da je itko imao fizički bilo kakav susret s
bilo kojim migrantom. Riječ je o više-manje čistoj primitivnoj
histeriji ljudi koji se boje stranaca kao takvih. To je
transgeneracijski razumljivo jer su svi ti ljudi u tim krajevima
svašta doživljavali od stranaca, ali to se događalo prije više
desetaka pa i stotina godina, kaže, dodajući da na tome desnica
svugdje u Europi, doslovce od Norveške do Grčke, gradi svoju
priču i to bi ako se nastavi moglo ojačati desni krak hrvatskog
političkog života.

– Međutim, taj desni krak kako sad stvari stoje neće imati puno
izbora nego da ipak podrži, pogotovo Domovinski pokret,
Plenkovića nakon izbora u parlamentu. To može djelomično oslabiti
HDZ, ali mislim da neće oslabiti njegovu koaliciju ako do nje
dođe, a za sada ima dosta šansi da se to dogodi, kazao je.

Više pročitajte na
Net.hr-u

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@kaportal.hr ili putem forme Pošalji vijest