Geotermalni projekti postaju ključna komponenta zelene tranzicije u posljednjih nekoliko godina
Obnovljivi izvori energije pružaju jedinstvenu mogućnost
investicija, otvaranja radnih mjesta i razvoja regija diljem
Hrvatske. Hrvatska je dosta uspješna po pitanju udjela zelene
energije u ukupnoj potrošnji – prošle je godine udio iznosio čak
više od 32 posto. Po potrošnji električne energije, ove bismo
godine mogli doseći 70 posto, što bi nas svrstalo među vodećih
top pet u EU.
No, većinom hidroelektrane stoje iza naših dobrih brojki, dok je
ostatak potencijala daleko od ostvarenog. Upravo su različiti
regionalni potencijali sunca, vjetra, vodika i geotermalne
energije bili tema konferencije Obnovljiva energija za održivi
razvoj, koja se danas održava u Sisku u organizaciji HGK
Županijske komore Sisak i Sektora za industriju i održivi razvoj
HGK, u suradnji sa Županijskom komorom Otočac, Županijskom
komorom Karlovac i Komorom Zagreb.
– HGK i njezino Udruženje obnovljivih izvora energije predano
rade na maksimalnom iskorištavanju tog potencijala. Početkom ove
godine prezentirali smo naš position paper – pregled najvećih
prepreka za razvoj projekata uz prijedlog rješenja, poručila
je direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK Marija
Šćulac.
– Malo koja djelatnost je toliko ovisna o blagovremenom i
kvalitetnom planiranju kao energetika, rekao je predsjednik
Udruženja OIE HGK Ivo Čović.
Sunce i geotermalna energija na županijskoj
razini
Solari zauzimaju mali dio u proizvodnom miksu, no od prošle
godine bilježimo dvostruko veći broj u kućanstvima. Na razini
Sisačko-moslavačke županije u pripremi su projekti i investicije.
U tijeku je razvoj četiri solarne elektrane na području Novske i
Lipika. Značajna je i najavljena investicija za tvornicu za
proizvodnju litij-ionskih baterijskih članaka za električna
vozila i baterijske spremnike energije u Sisku.
Uz vrijednost investicije iznad 300 milijuna eura, izgradnja prve
faze trebala bi započeti krajem 2024., uz dovršetak do 2027. U
prvoj fazi planirana je snaga od oko 130 MWp, a kasnije uz
dodatnih 260 MWp. Tomo Galić, voditelj projekta Sunceco iz Siska,
govorio je o izgradnji sunčanih elektrana na krovovima poslovnih
građevina i na zemlji za vlastite potrebe i prodaju električne
energije na tržištu.
– Elektrane i baterijski spremnici mogu pomoći dugoročno
stabilizirati cijene električne energije, rekao je Galić.
Geotermalni projekti postaju ključna komponenta zelene tranzicije
u posljednjih nekoliko godina. Svi oni gradovi koji imaju dokazan
geotermalni potencijal, imaju priliku postati pametni termalni
gradovi. Primjer je i projekt TopThermalCity i REWARDheat u
Topuskom, koji je predstavio ravnatelj Lječilišta Topusko Domagoj
Mosler.
– Projekt uključuje proširenje i sanaciju toplovodne mreže,
korištenje geotermalne vode u energetske svrhe, povećanje broja
korisnika te veću iskorištenost geotermalne vode kao obnovljivog
izvora energije, pojasnio je Mosler. I u poljoprivredi
geotermalna energija ima širok spektar primjene, uključujući
uzgoj, obradu, skladištenje, grijanje staklenika i sterilizaciju
tla.
O potencijalima vjetra i vodika
Što se tiče vjetra, tu stojimo puno bolje. Prošle su godine
vjetroelektrane činile 12,49 posto ukupne energetske strukture.
Svjedočimo sve većem broju sa sve većom snagom: Vrataruša, VE
Senj, Lički Medvjed – od 42 MW do čak 1TW snage. Posljednja može
pokriti čak pet posto naših ukupnih potreba za električnom
energijom. Na panelu o potencijalima vjetra posebno je istaknuta
potrebe suradnje s lokalnom zajednicom kod razvoja projekata.
– Želimo izgraditi vjetroelektranu koja neće donijeti samo čistu
zelenu energiju, nego i dobrobit široj zajednici te zato smatramo
da je izuzetno bitna suradnja sa svim dionicima, osobito onima
koji žive u neposrednoj blizini projekta. Do sada smo imali
izvrsnu suradnju i komunikaciju s lokalnom zajednicom te
vjerujemo da će se ona nastaviti i produbiti i u
budućnosti, rekao je regionalni voditelj vjetroelektrane
Lički medvjed Goran Trška.
Vodik je specifičan jer se može sam proizvoditi iz drugih OIE,
poput sunca i vjetra. Primjena vodika kao energenta je raznolika,
za različite segmente društva i gospodarstva, od goriva za
vozila, energenta za industrijske procese, pohranu energije i
mnoge druge.
– Trenutno najveći problem projekata zelenog vodika je problem
kokoši i jaja. Ako se projekt razvije, pitanje je postoji li
ciljani otkupljivač za proizvedeni vodik, kao i postoji li
infrastruktura. Ako se izgradi infrastruktura, pitanje je hoće li
biti dovoljno proizvođača. Dio rješenja ovog problema bi se treba
doći i kroz projekt Dolina vodika Sjeverni Jadran,
pojasnila je predsjednica Grupacije za vodik HGK Danica
Maljković, voditeljica Dokingovog startupa Indeloop za
proizvodnju vodika iz otpadnih materijala. Trenutno pregovaraju s
potencijalnim investitorima i partnerima radi lansiranja ove
inovativne tehnologije na svjetskom tržištu.
Konferenciju su poduprli Končar kao partner konferencije i
Hrvatska pošta kao partner panela. Sponzor konferencije je
Vjetroelektrana Lički medvjed, dok su pokrovitelji konferencije
bili Flamtron, SOL Croatia, Grad Kutina, Općina Brinje i tvrtka
Selan.