Broj kupoprodaja nekretnina pada, ali cijene nastavljaju rasti po čemu je Hrvatska prva u Europi. Pokazuju to danas predstavljeni podaci. Istodobno iz Ministarstva graditeljstva upozoravaju da je previše praznih stanova
Rastu zgrade na svakom koraku, a rastu i njihove cijene. S 13
posto rasta u drugom kvartalu ove godine Hrvatska je prva u
Europskoj Uniji.
Te podatke komentirala je predstojnica Odjela za regionalni
razvoj s Ekonomskog instituta u Zagrebu Ivana Rašić.
“Cijene bilježe rast kod svih tipova nekretnina na nacionalnoj
razini, iznimka su građevinska zemljišta, tu cijene
nepromijenjene u odnosu na 2021. godinu”, kaže.
Rast cijena nekretnina još od 2015. ne prati rast plaća što
brojne građane ljuti.
“Cijene su nerealne u odnosu na primanja i standarde. Budući da
sam ja u inozemstvu devet godina i cijene su se skoro
izjednačile, ako ovdje nisu i skuplje”, govori
nam Tea iz Zagreba.
Zagrepčanin Robert smatra da će doći do pada cijena.
“Ljudi neće moću kupovati nekretnine bez obzira na to što
uglavnom ljudi koji kupuju ovdje su iz Dalmacije, zarade na
iznajmljivanju i tu kupe što je u redu, ali to jednom mora
prestati”, smatra.
O cijenama u Slavoniji razgovarali smo sa Zvonkom iz
Donjeg Miholjca, koji je uočio sljedeće: “I kod nas u Osijeku je
bio stan do prije 8-9 mjeseci po 1050-1100 eura, a sada je prešlo
2000 eura. To je nemoguće kupiti”, poručuje.
Hoće li ih biti moguće kupiti u idućoj godini i hoće li doći do
pada, raspravljalo se na stručnom skupu Tržište nekretnina 2024:
trendovi i financiranje kupnje.
Zaključak je isto tako da kreditiranje kamatne stope više neće
rasti toliko, ali da cijene stanova neće padati. Suorganizator
skupa Vjeko Peretić ističe da su cijene u stagnaciji i
da se ne očekuje drastičan pad pa o novogradnji, osobito u većim
gradovima, brojni mogu samo sanjati.
Član Uprave tvrtke za izgradnju stambeno-poslovnih
nekretnina Marin Štenglin vjeruje da će cijene na nekim
neatraktivnim lokacijama možda i pasti, ali za očekivati je da će
i dalje rasti. “Ali ne jednakim tempom kao do sada”, objašnjava i
dodaje da je razlog tome premalo nekretnina na tržištu.
No državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva Željko
Uhlir upozorava da točnih podataka o broju nekretnina nema,
pa su pomoć zatražili od HEP-a. Samo u Zagrebu imaju evidentirano
372 tisuće brojila u stanovima i kućama.
Od toga 58 tisuća nema promet električne energije pa se može
smatrati da je stan prazan.
“Taman da je i greška 50 posto, mi imamo 20-30 tisuća stanova
koji se ne koriste. Slična situacija je u svim ostalim većim
gradovima”, govori.
Oko 10 posto stambenog fonda je prazno pa bi taj problem trebala
riješiti Vladina stambena strategija. Do tada s prosječnom
plaćom, uzimajući u obzir prosječnu cijenu stana, u Vukovaru se
mogu kupiti 22 kvadrata, u Zagrebu sedam, a u Splitu tek 4.3.