Urednik knjige Tomislav Prpić Tomislav Prpić je rekao da je prvotna ideja bila izraditi fotomonografiju, no da se ipak odlučilo za "ful format" s obzirom da su prikupljene brojne fotografije i brojni dokumenti
Jučer je u Gradskoj knjižnici “Ivan Goran Kovačić” predstavljena monografija “150 godina pruge Karlovac – Rijeka 1873. – 2023.” autora Siniše Lajnerta i Tome Bačića, a koju su ove godine u Zagrebu izdali Hrvatsko društvo željezničkih inženjera i HŽ putnički prijevoz.
Urednik knjige Tomislav Prpić je rekao da je prvotna ideja bila izraditi fotomonografiju, no da se ipak odlučilo za “ful format” s obzirom da su prikupljene brojne fotografije i brojni dokumenti.
– Kolege su si dale velik trud. Nije jednostavno pisati o povijesti. Dvojili smo koliko otići u širinu i objašnjavati kontekst i događanja. Mislim da smo postigli mjeru prihvatljivu za svakog čitatelja, da ne ulazimo previše u željezničke i povijesne detalje. Najviše je materijala vezano za Rijeku. Posebnost je zbirka fotografija carskog i kraljevskog fotografa Josefa Löwyja koji je pratio izgradnju, iznio je Prpić, a predsjednik Hrvatskog društva željezničkih inženjera Goran Horvat je naglasio da se knjiga ne govori samo o povijesti pruge, nego i krajeva kroz koje ona prolazi.
Lajnert je rekao da je ova monografija plod njegova dvadesetogodišnjeg istraživanja i da mu je to osma knjiga o povijesti željeznica. Dodao je da je zadnja o ovoj pruzi napisana 1983. godine, a radilo ju je više autora i s većim budžetom koji je omogućavao istraživanja i u inozemnim arhivima. Sada se istraživalo uglavnom u Hrvatskom državnom arhivu.
– Pronašli smo dovoljno podataka za dvije debele knjige. Ova knjiga je prvenstveno znanstvena s najznačajnijim podacima bez suvišnog detaljiziranja koje bi opteretilo djelo. Da smo htjeli, mogli smo napraviti samo knjigu o lokomotivama, naveo je Lajnert.
Naglasio je da je pruga rađena isključivo zbog riječke luke kapitalom obitelji Rothschild. Bačić je dodao da su je projektirale “projektantske zvijezde 19. stoljeća” i da je riječka pruga izgrađena pola stoljeća nakon prve europske.
– Riječka pruga nije značajno nikada modernizirana, osim kada je u Jugoslaviji elektrificirana. Sad je nastupio period kada se u željeznicu opet ulaže. Puno se razmišlja o novim varijantama riječke pruge i modernizaciji. Čini se da će kontinentalna veza prema luci postati bolja, kazao je Bačić.
Županica Martina Furdek Hajdin je rekla da je izgradnja željeznice označila kraj razdoblja kad je Karlovac predvodio Hrvatske gradove u prosperitetu, ali i početak industrijalizacije. Karlovčanin Josip Štimac je rekao da je njegov sin peta generacija željezničara u obitelji, a sam Štimac je proveo radni vijek na željeznici, da bi za umirovljenja svoju veliku zbirku željezničarskih predmeta poklonio Gradskom muzeju Karlovac.
– Željeznica je moja ljubav oduvijek. Čitao sam mnoge knjige o njoj, no čini mi se da je bila mala nepravda prema mnogima čija se muka i čija se odricanja nisu spominjali, niti se spominje kako su se regrutirali željezničari, rekao je Štimac i dodao da je na području Hrvatske bilo oko 42.000 željezničara, a danas ih je desetak tisuća.