Tajni kupci su od uvođenja dvojnih cijena pratili situaciju na policama. I otkrili da u 15 mjeseci nije bilo pojeftinjenja. Niti jedno nisu zabilježili. Najviše je poskupjelo meso, ali i usluge. Muško šišanje, na primjer, plaćamo gotovo 90 % skuplje. I sve to iako su trgovci znali koje su sve cijene pod povećalom tajnih kupaca
U tjedan dana cijena odojka skočila je 30 posto i to baš pred
Božić kada se očekuje najveća potrošnja. Kilogram se trenutačno
prodaje za 11 eura. Prošli petak kupci su kilogram plaćali 8 i
pol eura.
“Dolazi Božić i Nova godina i svi hoće zaraditi. Očekujem novo
poskupljenje do blagdana, jako malo je domaće svinjetine. Morat
će cijena gore barem 15 do 20 posto. Pojeftinjenje se očekuje tek
iza Nove godine” kazao je za RTL Danas vlasnik mesnice u Zagrebu
Franjo Horvat.
U prosjeku, na godinu pojedemo 50 kilograma svinjetine koju
plaćamo 15 do 20 posto više u odnosu na lani. Svinjski but tako
je skočio s 5 i pol na 7 eura. Više plaćamo sve vrste mesa.
“Otkako smo uveli Euro, poskupjela je i junetina. Negdje oko 25
posto. Riječ je o domaćoj robi” zaključuje Horvat.
Nikad veće cijene popisali su i Tajni kupci koji su od kolovoza
prošle godine pratili kretanje cijena za 60 različitih proizvoda
i 36 usluga. U 15 mjeseci nisu našli niti jedan proizvod koji je
pojeftinio.
“Vidjela sam situaciju gdje se određeni proizvod stavio na
akciju, a prije toga je bio jeftiniji nego kad je došla akcija.
Digla se cijena pred akciju, i onda se smanjila” objašnjava
Zagrepčanka zaposlena na projektu Tajnog kupca.
Osim trgovina, kontrolirali su restorane i kafiće, a tajno su se
i frizirali.
“Muško šišanje na početku našeg praćenja bilo je 40 kuna, a danas
ga nema ispod 10 eura”, dodaje.
Kroz cijelo razdoblje popisivali su cijene istih artikala kod
istih trgovaca, a popis proizvoda i usluga koje su morali pratili
dobili su od Ministarstva gospodarstva.
“Da smo mi dobili slobodu da radimo kao pravi tajni kupci, da mi
sami biramo trgovce i da mi sami biramo proizvode, onda bi tu
bilo efekta, i da smo to objavljivali – to bi bila svojevrsna
crna lista. To bi bio jasan pokazatelj potrošačima gdje je
poskupjelo, gdje je značajno poskupjelo i da tamo ne idu
kupovati” kaže Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za
zaštitu potrošača.
Od samog početka, tvrde u udrugama, projekt nije dobro
postavljen. Problem je što nisu imali nikakav mehanizam kako
objasniti i dokazati što je opravdano, a što neopravdano
povećanje cijena.
“Jer je to formulirano tako da je praktički svako podizanje
cijena opravdano podizanje, prema tome to uopće nismo mogli
kontrolirati. Cijeli taj projekt je bio promašen, gdje se javnost
informiralo, kao – mi nešto radimo, ali da su potrošači imali
koristi – nisu”, zaključuje odvjetnica Dijana Kladar.