Od 1. siječnja svima će nam rasti plaće, tako su nas uvjeravali nakon one 'porezne reforme' koja baš i nije neka reforma. Jer, Vlada je možda ukinula prirez, ali to će većina gradova ipak nadoknaditi porezom na dohodak
Od tmurne vremenske prognoze, Zagrepčane bi možda mogla
odobrovoljiti spoznaja da će im od Nove godine osjetno rasti
plaće. Samo, u to malo tko vjeruje. Neki misle da će sve doći na
isto, da se u principu prodaje magla, drugi da im to ionako neće
ni približno pomoći u vremenu kada je baš sve poskupjelo.
Iako se o poreznoj reformi, rasterećenju plaća i radikalnim
promjenama, priča već više od pola godine, svaki put s naslovima
koji sugeriraju da stiže blagostanje, stručnjaci objašnjavaju da
se ustvari radi o par desetaka eura. “Niske plaće u prosjeku će
rasti nekakvih 40-ak eura, dok one više ili srednje plaće, one
koje su pod poreznom osnovicom, one će rasti nekakvih 30-ak
eura”, kaže porezna stručnjakinja RRiF-a Anja Božina.
Ako ćemo preciznije po gradovima – informativni izračun kaže da
će plaća koja sada u Zagrebu iznosi tisuću eura neto od 1.
siječnja narasti za 28 eura. Plaća od tisuću eura u Splitu narast
će za 24 eura, ona u Rijeci za 22 eura, dok će osječkih tisuću
eura plaće postati 1021.
A recimo u Bjelovaru će plaća od tisuću rasti za 17 eura, iako
prireza nema već tri godine, a smanjili su i porez na dohodak,
jer, kako kaže gradonačelnik Dario Hrebak, žele biti najveći
hrvatski grad s najmanjim porezima. “I da nam pritom dođu
investicije, investicije će zaposliti nove ljude, ti novi ljudi
će biti sretniji i zadovoljniji, plaćat će više novaca u
blagajnu, dakle da skratim – želimo proširiti poreznu bazu, imati
puno više ljudi koji su zaposleni i plaćaju poreze gradu, ali u
manjem iznosu”, kaže Hrebak.
Dali smo si još truda pa izračunali koliko će plaće od tisuću
eura rasti i u drugim gradovima – i svugdje će rasti jako slično
– u Zadru, Velikoj Gorici i Puli imat ćete 20 eura više, u
Šibeniku 17 eura, u Karlovcu 16 eura, a u Varaždinu 15. Najveće
promjene ustvari, kako objašnjava Anja Božina, spremaju se
računovođama, “da bi to sve stavili na kup i zapravo zadovoljili
sve zakonske kriterije kod obračuna plaće. Je li to sve vrijedno
toga da bi se plaća povećala za 30 eura, to je sad drugi dio
priče”. Pitali smo je može li se izborna godina tumačiti kao
razlog, rekla je kako je to “jedini razlog, za popuniti par
naslova u novinama”.
Pa se tako i premijer hvali HDZ-ovim gradonačelnicima koji ne
dižu poreze, danas velikogoričkim. A demonizira Tomaševića koji
je uveo maksimalnu stopu. “Sjajan je primjer, i većim gradovima u
susjedstvu – redimo glavnom gradu koji je baš sada donio odluku
da ništa ne smanji porez i davanja na rad”, rekao je Andrej
Plenković pred uzvanicima na Danu grada Velike Gorice. A HDZ-ov
gradonačelnik Novog Marofa, koji je bio na istom događaju, ali
nije slušao šefa i digao je stopu poreza, za izjave nije imao
vremena.
Da zaključimo, u silnim najavama rasterećenja mogu se lako
vidjeti predizborne motive. “Ovo je vjerojatno najniža fora koju
su pokušali prodati nama kao biračima u povijesti hrvatske
demokracije, jer očito se radi o krajnje zanemarivim svotama na
razini pojedinca”, kaže politički komentator Telegrama Jasmin
Klarić. Svejedno očekujte da se – ne pojedincima nego svima – u
superizbornoj godini objašnjava kome idu najveće zasluge što su
im, koliko god minimalno, plaće rasle.