Teme sastanka bile su Zakon o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, financijska potpora jedinicama područne (regionalne) samouprave za podizanje kvalitete obrazovanja te industrijska tranzicija Hrvatske - jačanje regionalnog gospodarstva
Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjedao je jučer u
Virovitici sastankom Vlade sa županima te predstavnicima Udruge
gradova i Hrvatske zajednice općina. Teme sastanka bile
su Zakon o upravljanju nekretninama i pokretninama u
vlasništvu Republike Hrvatske, financijska potpora jedinicama
područne (regionalne) samouprave za podizanje kvalitete
obrazovanja te industrijska tranzicija Hrvatske – jačanje
regionalnog gospodarstva.
Premijer Plenković u svom je uvodnom govoru pohvalio sve poteze
koji su doveli do veće funkcionalne i fiskalne decentralizacije,
a što je bila želja svih župana iskazana na prvom sastanku u
Zagrebu. Tome je, naglasio je, posebno pridonio novi paket
poreznih zakona koji stupaju na snagu od 1. siječnja 2024., a
koji je dodatno ojačao lokalnu autonomiju i nadležnosti u
području porezne politike.
Premijer: U izborni ciklus ulazimo vrlo stabilni i
konsolidirani
S obzirom na rast prihoda od poreza na dohodak, koji je veći u
2023. za 20 posto nego u 2022., kazao je premijer Plenković, više
je nego dovoljan fiskalni kapacitet lokalnih jedinica da bez
nekadašnjeg prireza budu u stanju u potpunosti servisirati svoje
obaveze i investirati.
– Mi u novi ciklus ulazimo vrlo stabilni i konsolidirani, s
rastom koji projiciramo na 2,8 posto, s inflacijom koja se
smanjuje, s udjelom javnoga duga u BDP-u na 60,7 posto, s visokim
stupnjem povjerenja u državne financije, poručio je premijer
Plenković podsjetivši na izdane državne obveznice i trezorske
zapise u koje su po prvi puta mogli ulagati i građani.
Uz to, naglasio je, Hrvatska ima najviši kreditni rejting u
svojoj povijesti, s investicijskom razinom prema sve tri svjetske
kreditne agencije i uz pozitivne izglede, što znači da je nadomak
slova A.
Od drugih važnih tema, premijer se osvrnuo na temeljna pitanja, a
to su pitanje zaposlenosti i pitanje plaća. Stopa zaposlenosti,
naglasio je, u mandatu ove Vlade podignuta je sa 63 na 71 posto,
dok je stopa nezaposlenosti smanjena s 10 na 5 posto – od
početnih 6 zaposlenih na jednog nezaposlenog, sada ih je
zaposlenih 16 na jednog nezaposlenog.
– Trenutno u Hrvatskoj radi više ljudi nego ’91. kada nas je bilo
900 tisuća više, istaknuo je. Prosječna neto plaća porasla je u
proteklih sedam godina za 54 posto i iznosi 1156 eura, što je 407
eura više u odnosu na 2016. godinu.
Dok je minimalna plaća u istom razdoblju porasla za čak 103 posto
odnosno s 414 na 840 eura. U tom je kontekstu naveo i kvalitetan
i sustavan dijalog koji Vlada vodi sa socijalnim partnerima –
sindikatima i poslodavcima, istaknuvši dobar balans između
sigurnosti posla i fleksibilnosti na tržištu rada u vremenu
izrazitog državnog intervencionizma u razdoblju kriza.
Rastu plaće, mirovine…
Nakon dogovora sa sindikatima o rastu osnovice za pet posto,
rastu božićnice s 232 na 300 eura, o novom pravu uskrsnici od 100
eura, sada na snagu stupa i novi Zakon o plaćama u javnoj i
državnoj službi, za kojim slijede uredbe koje će regulirati
koeficijente s kojima se također očekuje rast plaća.
Što se tiče mirovina, premijer je naveo da je prosjek ukupnih
mirovina za listopad bio 549 eura, što znači da su mirovine u
ovom periodu prosječno povećane za 192 eura, dok su od 2012. do
2016. rasle za samo osam eura.
Svojim je mjerama, kazao je, Vlada održala cijene energenata na
stabilnoj i priuštivoj razini i time osigurala da u vrijeme
velike energetske krize ne dođe do lančane reakcije koja bi bila
i puno veća u smislu troškova za građane.
Naveo je pritom i rast BDP-a, koji raste jedanaesti kvartal
zaredom, a u trećem kvartalu bio je i najveći među svim članicama
Europske unije koje su ga do toga trenutka prijavile.
Dodatno, naglasio je, po kvalifikaciji Međunarodnog monetarnog
fonda Hrvatska je uvrštena u napredna gospodarstva.
– Mi više nismo gospodarstvo u tranziciji i zemlja u razvoju. Mi
smo među 38 razvijenih zemalja, istaknuo je dodavši da nam je
jedino preostalo ostvariti članstvo u OECD-u, što se očekuje
2026. godine i čime će se zaokružiti cijela priča međunarodnog
gospodarskog i financijskog pozicioniranja Hrvatske.
Osvrnuvši se na podatke o turizmu, kazao je da je do sada ove
godine ostvareno 20,4 milijuna dolazaka i 107,2 milijuna noćenja,
što je 9 posto više dolazaka i 3 posto više noćenja nego lani, a
izjednačen je rezultat s rekordnom pretpandemijskom 2019.
godinom.
Govoreći o dobroj iskorištenosti europskih sredstava, premijer je
naglasio da je Hrvatska potrošila u potpunosti cijelu prvu
financijsku perspektivu. U potpunosti su iskorištena i sredstva
iz Fonda solidarnosti za obnovu od potresa.
Što se tiče Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, odnosno
Instrumenta EU iduće generacije, Hrvatska je najbrža u smislu
korištenja bespovratnih sredstava i prva je prešla 50 posto
iskorištenosti tih sredstava.
Uz demografiju, digitalizaciju i dekarbonizaciju, što su temeljne
piste razvoja Hrvatske u idućem razdoblju, naveo je premijer,
ključno mora biti i obrazovanje. Upravo je zato, naveo je,
obrazovanje i jedna o tema današnjega sastanka.