Nova školska godina počela je u rujnu za oko 445.800 učenika osnovnih i srednjih škola, od kojih nešto više od 12.000 sudjeluje u eksperimentalnom programu cjelodnevne nastave koja se od ove školske godine provodi u 62 osnovne škole
Nova školska godina počela je u rujnu za oko 445.800 učenika
osnovnih i srednjih škola, od kojih nešto više od 12.000
sudjeluje u eksperimentalnom programu cjelodnevne nastave koja se
od ove školske godine provodi u 62 osnovne škole. Projekt će se
provoditi iduće četiri godine i odnosi se na učenike od prvog do
osmog razreda, a od 2027., kada se škole izgrade i budu spremne
za rad u jednoj smjeni, trebao bi ući u sve škole.
Uz provođenje više vremena u školi, jače satnice pojedinih
predmeta, nove predmete te dodatne aktivnosti, uključuje i
pisanje školske zadaće. Model cjelodnevne škole sastoji se od
četiri odgojno-obrazovna programa – programa nacionalnog
kurikuluma, odnosno obavezne i izborne nastave (A1), programa
potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja (A2), izvannastavnih
aktivnosti (B1) i izvanškolskih aktivnosti (B2).
Uz povećanje satnice nekih predmeta, poput hrvatskoga i
matematike od prvog do osmog razreda, likovnog i glazbenog od
prvog do četvrtog, tjelesnog u četvrtom, geografije u petom te
tehničkog u šestom, uvedeni su i novi. Tako je kao alternativa
vjeronauku od prvog do osmog razreda uveden predmet Svijet i ja,
a učenici od prvog do četvrtog razreda dobili su predmet
Praktične vještine.
Od prvog do osmog razreda kao obavezan je predmet Informacijske i
digitalne kompetencije. Predmet priroda i društvo u nižim
razredima razdvojen je na dva predmeta – Društvo i zajednica te
Prirodoslovlje, a taj će predmet osnovnoškolci slušati do šestog
razreda. Zbog reformskih procesa predviđenih Nacionalnom
razvojnom strategijom kao i Nacionalnim planom oporavka i
otpornosti koji predviđa strukturnu reformu, značajna financijska
ulaganja od dvije milijarde eura i modernizaciju sustava odgoja i
obrazovanja izmijenjen je i usvojen krajem godine Zakon o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.
Izmjene Zakona: Izostanci će se moći opravdavati putem
e-Dnevnika, mogućnost online upisa u prve razrede
Jedna od važnijih izmjena je da će nastavnici u školama moći
raditi do 67. godine, osobito u deficitarnim strukama poput
matematike, fizike, kemije i slično. Izostanci će se moći
opravdavati putem e-Dnevnika, a otvorena je i mogućnost online
upisa u prve razrede.
Između ostalog, ravnatelji škola imaju mogućnost privremeno
udaljiti s radnog mjesta osobu za koju saznaju da je protiv nje
podnesena kaznena prijava za neko od djela spolnog zlostavljanja
i iskorištavanja djeteta. Ministarstvo je u prijedlogu izmjena
ovog Zakona predvidjelo devet prekršajnih odredbi zbog kojih bi
nastavnici, ako se utvrdi njihova osobna odgovornost, plaćali
novčane kazne od 200 do 500 eura. S obzirom da je to izazvalo
poprilično veliku pobunu među sindikatima, kao i samim
zaposlenicima škola još je i prije završetka javne rasprave
Ministarstvo povuklo prijedlog, s objašnjenjem da se oko toga
počelo politizirati.
S početkom drugog polugodišta, u siječnju je započeo projekt
besplatnog obroka za sve osnovnoškolce, njih oko 311.000, za što
je država u proračunu osigurala 544,2 milijuna kuna. Prehranu za
učenike, kao i do sada, sufinanciraju i organiziraju vlasnici i
osnivači osnovnih škola u suradnji sa školom samo što od ovog
polugodišta osnivači dobivaju 1,33 eura (deset kuna) po učeniku.
Ispitima Državne mature u prvom roku pristupilo je ukupno 28.917
učenika, a rezultati su pokazali porast ukupnoga broja negativnih
ocjena u odnosu na protekle godine.
Prvi put ove godine učenici četvrtih razreda koji su polagali
državnu maturu, polagali su je za predmete za koje su završili
ciklus uvođenja novih kurikuluma. Maturanti su ove godine prvi
put pisali jedinstveni ispit iz hrvatskog jezika, odnosno ukinute
su osnovna i viša razina, a pozitivna ocjena iz eseja ponovno je
bila uvjet za prolaz ispita. Između ostalog, promjenama koje su
stupile na snagu izmjenama i dopunama Pravilnika o polaganju
državne mature je ta da učenici koji su na bilo koji način na
maturi otkrili svoj identitet, nisu bili kažnjeni poništavanjem
tog ispita.
Ove godine u ožujku nacionalne ispite iz osam predmeta pisali su
učenici svih osmih razreda, a ne samo u 81 eksperimentalnoj školi
kao godinu ranije. Novost je da se kod ocjenjivanja osmih razreda
odustalo od četiri razine postignuća (napredna, srednja, osnovna
i ispod osnovne razine). Oni su dobili u svom izvješću broj
bodova i konkretan postotak, nakon čega su znali u koju su
se kategoriju svrstali – jesu li odlični, vrlo dobri, dobri,
dovoljni ili nedovoljni.