Karlovačka županija po razvrstanosti spada u drugu od četiri skupine po razvijenosti - prva je najlošija, četvrta najbolja.
Vlada Republike Hrvatske donijela je novu Odluku o
razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
po indeksu razvijenosti. Kada je Karlovačka županija u pitanju
rezultati i nisu osobito pohvalni, iako u odnosu na raniju Odluku
ipak ima određenih pomaka – tada je, naime, samo pet lokalnih
jedinica bilo uvršteno u razvijene, a sada ih je devet (od 22).
Prema ovoj Odluci su gradovi i općine podijeljeni u osam
kategorija, od kojih prve četiri predstavljaju nerazvijene
sredine, a preostale četiri razvijene, a svrstavanje je vršeno
prema četvrtinama. Konkretnije, u najvišoj osmoj skupini nalaze
se one općine i gradovi koje spadaju u prvu četvrtinu razvijenih.
Indeks razvijenosti donosi se prema sljedećim pokazateljima:
stopi nezaposlenosti, dohotku po stanovniku, proračunskim
prihodima jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne)
samouprave po stanovniku, općem kretanju stanovništva, stopi
obrazovanosti, te indeksu starenja.
Karlovačka županija i dalje nema niti jedan grad ili općinu koji
su u osmoj najrazvijenoj skupini, no Karlovac i Duga Resa su u
sedmoj, odmah do najrazvijenijih, odnosno svrstavaju se
u jedinice lokalne samouprave koje se prema vrijednosti
indeksa nalaze u drugoj četvrtini iznadprosječno rangiranih
jedinica lokalne samouprave. Prema posljednjem mjerenju u toj je
skupini bio samo Karlovac, a sada mu se pridružila i Duga Resa
koja je dosad bila u šestoj skupini.
U šestoj skupini (treća četvrtina iznadprosječno rangiranih) su
Ogulin i Rakovica, koji su napredovali iz pete skupine, a u toj
petoj (četvrta četvrtina onih koji su ipak još iznadprosječno
rangirani) su Ozalj (koji je tu bio i ranije) te Slunj,
Barilović, Draganić i Josipdol (koji su napredovali iz statusa
nerazvijenih).
U gornjoj četvrtoj skupini, odnosno “najrazvijeniji među
nerazvijenima” su Kamanje, Lasinja, Netretić i Žakanje. U treću
skupinu svrstani su Bosiljevo i Generalski Stol, a u drugu
Ribnik, Saborsko i Tounj.
Na kraju, u prvoj skupini koja predstavlja najnerazvijenije
gradove i općine Republike Hrvatske nalaze se čak četiri jedinice
lokalne samouprave u Karlovačkoj županiji – to su Cetingrad,
Krnjak, Plaški i Vojnić. U prošlom rangiranju bilo ih je pet –
napredovalo je Saborsko.
Ono što je donekle problematično u ovom rangiranju je da općine
koje su napredovale zapravo imaju razloga i žaliti – iako to nije
strogo propisani uvjet kod svih natječaja, kod mnogih koji se
odnose na sufinanciranje, kao i kod većine natječaja Europske
Unije, niža skupina donosi više bodova pri prijavi pa je,
primjerice, Slunju, Bariloviću, Draganiću i Josipdolu, koji su
prešli u rang razvijenih (iako najniži) zapravo bolje bilo u
nižoj skupini, onoj još uvijek nerazvijenih, jer su mogli lakše
doći do sredstava za razvoj.
Na isti način rangirane su i županije, samo u četiri skupine.
Karlovačka županija kao i dosad svrstana je u drugu skupinu
(gornji dio nerazvijenih županija). Najrazvijenije hrvatske
županije su Dubrovačko-neretvanska županija, Grad Zagreb,
Istarska, Zadarska i Zagrebačka županija, a najslabije razvijene
su Brodsko-posavska, Požeško-slavonska, Sisačko-moslavačka,
Virovitičko-podravska i Vukovarsko-srijemska županija.
A evo i izdvojenih većih hrvatskih gradova, kao i nekih koji se
posebno ističu u određenim skupinama:
8. Zagreb, Zadar, Rijeka, Pula, Varaždin, Velika Gorica,
Dubrovnik, Čakovec…
7. Split, Osijek, Karlovac, Šibenik, Krapina…
6. Bjelovar, Sisak, Požega, Virovitica, Vinkovci…
5. Slavonski Brod, Vukovar, Petrinja, Kutina…
4. Nova Gradiška, Metković, Valpovo, Županja, Benkovac…
3. Imotski, Novska, Obrovac…
2. Beli Manastir, Glina, Ilok, Hrvatska Kostajnica, Kutjevo…
1. Gračac, Okučani, Borovo…