Mještani vjeruju da je uklet jer je izgrađen ispod groblja strog preko 100 godina. Uklet ili ne, u blizini ili u njemu, nesreće su česte
U blizini tunela Sveti Marko u subotu rano ujutro dogodila se
stravična prometna nesreća u kojoj je poginulo troje, a
ozlijeđeno 12 ljudi. Pretrpani terenac mađarskih tablica probio
je središnju ogradu na autocesti i zabio se u auto riječkih
tablica. Bračni par iz auta poginuo je, a njihov sin lakše je
ozlijeđen. Život mu više nikada neće biti isti. Poginuo je i
stranac iz terenca čiji identitet još nije otkriven. To je, na
žalost, samo jedna u nizu prometnih nesreća koje su se dogodile u
blizini ili u tunelu Sveti Marko.
U lipnju 2009. na 46. kilometru autoceste A1 Zagreb-Split u
smjeru Rijeke, skupocjeni automobil zabio se u potporni stup na
ulazu u “ukleti” tunel i zapalio se. U njemu je izgorjelo troje
ljudi. Nije bilo tragovca kočenja, a svjedoci su rekli da je
izgledalo kao da juri 200 kilometara na sat.
U travnju 2017. prije tunela Sveti Marko u smjeru Karlovca, vozač
kamiona udario je u automobil ispred sebe koji je sletio van
kolnika i prevrnuo se. Vozač automobila je poginuo, a suvozač je
ozlijeđen.
I mogli bi tako nabrajati…
Gradnja tunela uznemirila je duše?!
Tunel Sveti Marko izgrađen je ispod groblja starog preko 100
godina. Mještani vjeruju da je gradnja tunela uznemirila duše
koje su odgovorne za nesreće. Na brdu iznad rijeke Dobre, u
blizini groblja, nalazi se crkva Svetog Marka u naselju Gornje
Stative. Pretpostavlja se da datira iz srednjeg vijeka.
Pitali smo prometnog stručnjaka Željka Marušića što
misli o tome. Na početku razgovora naglasio je da ne postoji
ukleto.
“Praznovjerje u prometu, kao i u drugim sferama, nema realno
utemeljenje. Nije dakle riječ o ukletom tunelu, nego o sklopu
negativnih utjecaja, koji su vezani za vidljivost i prianjanje na
kolnik, koje je pak uvjetovano kondenzacijom i smrzavanjem vlage
zimi te dodatnim štetnim utjecajem povećane koncentracije
ispušnih plinova u tunelu, te na ulascima i izlascima iz njih.
Svaki ulazak u tunel izaziva stres za vozača, kojeg mnogi ne
osjećaju, ali podsvjesno pogoršava reakcije i potiče na
nepravilno ponašanje”, rekao je Marušić i objasnio kako to
posebno osjete strojovođe brzih vlakova jer u velikom stroju
prilaze “točkici u horizontu” koja je zapravo ulaz u tunel.
Međutim, oni prolaze posebne psihološke pripreme za takve
situacije.
Praznovjerje izaziva negativan efekt
“Naglo se mijenjaju uvjeti vožnje, prvenstveno vidljivost i
prianjanje. Povećana se vlažnost u kombinaciji s nakupinama
ugljikovih spojeva na asfaltu (koje smanjuju trenje), uslijed
povećane koncentracije ispušnih plinova otežava prianjanje gume
na asfalt, produžava zaustavni put i rizik zanošenja vozila,
gubitka kontrole. Kad se sve to spoji u negativnoj kombinaciji
nastaje opasna situacija”, rekao je stručnjak i savjetovao:
“Najvažnije je brzinu prilagoditi uvjetima vožnje, poštivati
ograničenje brzine i minimalni razmak od vozila ispred (33,3 m
pri 60 km/h, 44,4 m pri 80 km/h, 55,6 m pri 100 km/h), a na
skliskoj cesti voziti dodatno smanjenom brzinom i povećanim
razmakom. Treba izbjegavati pretjecanje te, posebice, koristiti
mobitel u vožnji, jer distrakcija koja nastaje zbog njegovog
korištenja vrlo je opasna pri ulasku i vožnji tunelom. Tada treba
izbjegavati i ostale okolnosti koje smanjuju usredotočenost na
vožnju – namještanje klima ili video uređaja, razgovor sa
suputnicima, konzumiranje napitaka i hrane…”
“Premda praznovjerje nema nikakvo realno utemeljenje, ono kod
praznovjernih osoba može imati negativan utjecaj kad nailaze na
‘ukleti tunel’ te im savjetujem da ignoriraju takve pomisli, a
voze sporije i opreznije”, zaključio je Željko Marušić.
Kod nekoga će praznovjerje izazvati pojačanu opreznost, a kod
nekoga možda nepotrebnu paniku.