Otkriva da je glavna ruta krijumčara od BiH prema Hrvatskoj, manje preko Srbije te ne misli da bi dizanje vojske na granicu poboljšalo situaciju. Kaže i da Hrvatska ima 6700 graničnih policajaca i to je najviše u EU s obzirom na broj stanovnika
Filip Dragović, predsjednik Instituta za sigurnosne politike i
bivši ravnatelj Uprave za europske integracije i međunarodne
odnose u MUP-u večeras je bio gost u RTL-u Danas koji je govorio
problemu ilegalnih migranata.
Od početka godine uhićeno je 106 krijumčara, a to je u prosjeku
pet dnevno, problem nije više u pogračnim područjima već je
stigao i u gradove. Kako riješiti ovu situaciju?
Da znamo kako riješiti problem vjerojatno bi se riješio.
Činjenica je da je krijumčarenje ljudi u posebno od posljednje
migrantske krize Godine 2015. postalo jedan unosan posao u koji
su se uključile razne skupine organiziranog međunarodnog
kriminala. I to nije problem samo Hrvatske. To je problem cijele
Europske unije. Na razini EU-a s tim se najviše bavi Europol koji
ima posebnu skupinu koja se bavi krijumčarenjem. I Hrvatska
snažno sudjeluje u radu te skupine.
U ovom konkretnom slučaju potjere u Zagrebu u kojoj je krijumčar
u kombiju imao 32 migranata, među njima i djecu – je li policija
ranije morala zaustaviti vozača kombija, a ne dozvoliti da
ugrožava sigurnost vozeći najmanje 14 kilometara od Lučkog do
Kuštošije (gotovo do centra grada)?
Moram priznati da potjera je uvijek jedan jedan iznimno opasan
manevar koji policija poduzima. Ja vjerujem da su oni procijenili
da je zaustavljanje tog kombija za koji su znali da se nalaze
emigranti pri velikoj brzini iznimno opasno zbog života zbog
života migranata. Radilo se o noćnim satima, tako da je to bilo
puno puno lakše procijenili na kojem mjestu bi bilo
najprikladnije zaustaviti to vozilo kako u biti da ne bi došlo do
ljudskih žrtava.
Generalno i na ovom primjeru može se pohvaliti policiju, ali radi
li policija dovoljno na suzbijanju problema ilegalnih i
migracija, odnosno krijumčarenja ljudi?
Pa ako pogledamo činjenice same brojke, gdje gdje smo mi 2015.
imali između 100 i 200 krijumčara migranata, a prošle smo godine
probili sve rekorde i bilo ih je više od 1800. I ove godine se
taj trend trend nastavlja. Razmjena informacija na razini EU –
oko 30% informacija koje daje daju zemlje članice EU,daje
Hrvatska. Vjerujem da to pokazuje da naša granična policija, a ne
samo granična policija, nego svi mi na ovim događajima Ali sve
prikupljene obavijesti kasnije obrađuje kriminalistička policija
kako bi pokušala doći do organizatora.
Svima je jasno, s druge strane, da Hrvatska ne može samostalno
riješiti taj problem, no i da po vama dobro radi za sada no što
bi bio neki prvi korak da se ipak situacija popravi. Ono čemu
sada svjedočimo proteklih mjeseci. Tome nismo svjedočili prije.
Ruta koja ide prema Hrvatskoj dolazi iz Bosne i Hercegovine, iz
Srbije nešto nešto manje. Međutim, sve zemlje koje se nalaze na
tim rutama moraju suzbijati krijumčare jer kod krijumčarenja
osoba koja vozi migrante od točke A do točke B ne zna što se
događa od točke B do točke C.
To je jedna disperzija kriminalna skupina i tu je iznimno teško i
puno teže nego npr. kod krijumčarenja droga doći do organizacija.
Nama se problem dogodio, to je malo ovako promaklo javnosti.
Prošle godine je negdje u srpnja mjesecu u Mađarskoj iz zatvora
pušteno 1400 krijumčara. Oni se nisu prestali baviti tim poslom i
evo na današnjim slučajevima mi vidimo da je kombi je iznajmljen
u Austriji, a vozi ga Moldavaca. Znači, tu se radi o jednoj
organiziranoj skupini koja radi i na Zapadu i na istoku.
Neki zazivaju i vojsku na granicama, a s druge strane imali smo
nedavno tragično situaciju na autocesti gdje je poginuo bračni
par iz Rijeke u kojoj se zabio migrant. Kako pojačati tu
sigurnost, osjećaj sigurnosti među građanima s jedne strane i je
li opća vojska neko rješenje ili policija radi svoj posao.
Ja u biti ne vidim koji bi bio to neki dodatni doprinos vojske na
granici, jer u pravilu sve ono što policija radi i policijske
ovlasti koje ona ima vojska nema. Mi svjedočimo svaki dan u
javnosti da policija radi svoj posao jer da se takvi događaji ne
evidentiraju. Mi u biti, to bi bila neka tamna brojka. Hrvatska
policija na granici ima 6700 graničnih policajaca. Ako bi
pogledali broj stanovnika i dužinu granice, to je najviše u
Europskoj uniji, a zemlje u regiji sve skupa nemaju toliko tako
da, da li bi trebalo pojačavati broj ljudi. Mislim da je ovaj
broj dovoljan uz pojačanje kapaciteta tehničkog opremanja, ali i
shvatiti činjenicu da policija sama ne može suzbiti
krijumčarenje. Znači, to je od policije do državnih odvjetništava
i do sudova.