Zastrašujuće izjave i utrka za naoružavanjem ne prestaje. Rat u Ukrajini ispraznio je europska skladišta streljiva, a sve je veća bojazan da Vladimir Putin na Ukrajini neće stati, što on i potpiruje nuklearnim prijetnjama. Hrvatska je dosegnula NATO smjernice o izdvajanju od 2 posto BDP, ali većina ide na borbene avione
Rat je riječ koja se sve češće spominje među europskim čelnicima
jer je sve veći strah da će Putin ako pokori Ukrajinu ići dalje.
Litvanski ministar javno je poručio da je rat s Rusijom vrlo
vjerojatan, a Europljani dobivaju i konkretna upute za pripremu
za rat. U Švedskoj se uvelike traže voda, svjetiljka i radio na
baterije. Ljudi kupuju šatore i uči samoobranu. Predsjednik
vojnog odbora NATO-a admiral Rob Bauer poručuje:
“Morate imati vode. Morate imati radio i svjetiljku na baterije
kako biste mogli preživjeti prvih 36 sati. To su jednostavne
stvari, ali tu počinje.”
Europski čelnici obilaze tvornice oružja. Litvanska ministrica
gospodarstva poziva građane da umjesto štednje ulažu u tenkove.
Kao glavna prijetnja smatra se Rusija. “Ruski agresorski rat na
Ukrajinu još nam je jednom pokazao da trebamo jaku obrambenu
industriju, kao i jak Bundeswehr i jak NATO savez kako bismo
osigurali održavanje mira i sigurnost u Europi”, objašnjava
njemački kancelar Olaf Scholz. Poljski premijer Donald
Tusk još je kritičniji: “Ako ne budemo povećali kapacitete
vojne industrije EU i ako ostanemo tu gdje jesmo, trebali bismo
očekivati napad Rusije za nekoliko godina.”
Zastrašujuće izjave i utrka za naoružavanjem ne prestaje. Rat u
Ukrajini ispraznio je europska skladišta streljiva, a sve je veća
bojazan da Vladimir Putin na Ukrajini neće stati, što
on i potpiruje nuklearnim prijetnjama. Moskva i Kina naoružavaju
se velikom brzinom, što dodatno brine. Stručnjak za sigurnost
ipak tvrdi da su ovakve izjave o ratu opravdanje za povećanu
vojnu potrošnju. Marinko Ogorec s Veleučilišta Velika
Gorica kaže: “Rat još zasad ne prijeti, i ne u dogledno vrijeme u
europskim zemljama. Ako do njega dođe bit će Treći svjetski rat
tako da ne pomažu ni baterije ni radio.”
Jer ako dođe do njega, došlo bi do tzv. nuklearnog
elektromagnetskog pulsa. Izgorjeli bi elektronski instrumenti i
sustavi i ništa ne bi radilo. Gdje je u svemu tome Hrvatska?
Dosegnuli smo NATO smjernice o izdvajanju od 2 posto BDP, ali
većina ide na borbene avione. Premijer Andrej
Plenković se pohvalio dolaskom novih helikoptera. “Jačanje
naših sposobnosti i s “Crnim jastrebovima” i s Rafalima u smislu
odvraćanja čini Hrvatsku puno snažnijom nego prije slično, a
slično i s Bradleyima koji dolaze u valovima”, rekao je
Plenković.
Stručnjak Ogorec kaže pak da Hrvatskoj treba sve, nakon godina
zanemarivanja, dodaje da će trebati puno toga nabaviti u kratko
vrijeme, što će biti skupo. Vojni proračun nam je nešto veći od
milijardu eura. Toliko će potrošiti i nama susjedna Srbija koja
je već godinama u vrhu po naoružavanju. Na rang listi vojnih sila
su deset mjesta iznad Hrvatske. Predsjednik Aleksandar
Vučić obećava da će ovo biti godina u kojom će se Srbija
vojno najbolje, najbrže i najsnažnije opremati. U Srbiji se
razmišlja i o uvođenju vojnog roka, kao i u Hrvatskoj. U Europi
ga imaju uglavnom skandinavske i istočne zemlje, ali tu su i
neutralne Austrija i Švicarska.
Vojna situacija bi se mogla zakomplicirati promjenom u Bijeloj
kući i mogućim povratkom Donalda Trumpa. Do tada ostaje na
snazi izreka da ako se želi mir, treba se pripremati za rat.