'Iako društvene mreže imaju svoje prednosti, niz je pokazatelja da uzrokuju brojne psihičke i psihičke probleme, posebice među tinejdžerima i mlađima od 14 godina', upozorava američko Ministarstvo zdravstva
Liječnici diljem svijeta upozoravaju na novu opasnu pandemiju.
Ne, nije riječ o novoj varijanti koronavirusa (iako su
respiratorni virusi još uvijek veliki problem u mnogim azijskim
zemljama). Ovoga puta riječ je o digitalnoj ovisnosti, a kao ni
kod virusa COVID-19, ni ova epidemija ne bira dob, materijalno
stanje pojedinca ili državu.
Društvene mreže izravno su odgovorne za krizu mentalnog zdravlja,
posebice među mladima. Ovo upozorenje stiglo je sredinom prošle
godine od američkog glavnog kirurga, dr. Vivek Murthy.
“Iako društvene mreže imaju svoje prednosti, niz je pokazatelja
da uzrokuju brojne psihičke probleme, posebice među tinejdžerima
i mlađima od 14 godina”, dodaje se u službenoj prezentaciji
američkog Ministarstva zdravstva (HHS).
Prema istraživanjima, više od 90 posto američkih kućanstava
koristi društvene mreže ili online sadržaje za komunikaciju. To
je preko 302 milijuna građana i predstavlja vodeću “online
populaciju” u svijetu (na drugom mjestu je Kina sa ‘samo’ 68
posto kućanstava u “online svijetu”).
Slično je i u Europskoj uniji. Eurostat procjenjuje da je u nekim
članicama EU-a čak 96 posto djece mlađe od 15 godina na internetu
i društvenim mrežama. Također, u najvećim gospodarstvima EU,
Njemačkoj i Francuskoj, oko 84 posto kućanstava koristi internet
i neku od društvenih mreža. Facebook je dominantna mreža unutar
EU s oko 79 posto korisnika, a slijede je TikTok i Instagram.
“Pametni telefon je svakodnevni alat ljudi čiji je stvarni svijet
pomiješan s online svijetom. Iskreno govoreći, društvene mreže i
internet mi pomažu u istraživanju osoba koje intervjuiram i
kreiranju sadržaja, a do informacija dolazim brzo i jednostavno.
Ne znam što bih radila da živim u prošlom stoljeću bez
interneta”, kaže Mia Medaković-Topalović, urednica i novinarka.
“Ovisno o svijesti pojedinca, vrijeme provedeno na društvenim
mrežama kreće se u rasponu od 1 do 4 sata. Ovu satnicu uglavnom
premašuju mladi naraštaji koji više žive u virtualnom nego u
stvarnom svijetu. I mislim da je općenito nemoguće živjeti bez
društvenih mreža, pogotovo kada su u pitanju mlade generacije (Z
i Alpha, iako ih slijede i Milenijalci). Po mom mišljenju,
pametni telefon je postao važan “dio čovjeka”, a koliko ga to
kvari ili mu pomaže u izgradnji osobnosti, ovisi o svijesti
pojedinca”, navodi Bojić.
Slično je u cijelom Balkanu. Sveprisutni pametni telefoni i
računala često su način komunikacije mlađih generacija sa
svijetom – za razliku od zapadnih zemalja, ali i EU, mladi s
prostora “ex-Yu” puno rjeđe putuju.
Također, društvene mreže su vrlo često glavni kanal komunikacije
s ljudima s ovih prostora koji rade diljem svijeta. Budući da se
procjenjuje da svake godine najmanje 150 tisuća ljudi iz zemalja
“ex-Yu” odlazi u SAD, Kanadu, EU, pa čak i Australiju i Novi
Zeland, društvene mreže definitivno su glavni kanal komunikacije
s obitelji.
Stručnjaci napominju kako ipak treba postojati ‘granica’ u
svakodnevnom korištenju društvenih mreža. Za to postoje brojne
aplikacije poput ‘Your Hour’ i ‘Stay Free’ koje svakodnevno prate
ukupnu upotrebu pametnog telefona. Korištenje društvenih mreža i
pametnih telefona ne bi trebalo trajati duže od dva sata dnevno,
što uključuje i igranje različitih igrica.