Prosječna cijena smještaja u privatnom domu je od tisuću eura na više i istraživanje pokazuje da si samo petina korisnika to može samostalno platiti.
Kada i kako do većih mirovina najvažnije je pitanje za najveći
broj umirovljenika u Hrvatskoj od kojih mnogi žive na samom rubu
ili ispod granice siromaštva.
Na neka od pitanja koje i karlovačke umirovljenike najviše
intrigiraju odgovore su pokušali dati pripadnici političke
platforme Umirovljenici zajedno na javnoj tribini.
Kako je rečenu u uvodu tribine, vodstvo udruženih stranaka i
umirovljeničkih udruga predstavit će vam svoj program Zajedno smo
jači i dati odgovore na pitanja zašto su mirovine male i kako
odmah na početku novog saziva Hrvatskog sabora postići da
najmanja mirovina za 40 godina radnog straža bude 800 eura.
– Anketa DZS objavljena u srpnju 2021. godine pokazala je da je u
Hrvatskoj 20,9 posto osoba u riziku od siromaštva ili socijalne
isključenosti, jer im je dohodak ispod praga rizika od
siromaštva, dakle niži od 60% od srednje vrijednosti (medijana)
dohotka svih osoba, rečeno je na tribini.
Za jednočlano kućanstvo je taj prag iznosio 405 eura mjesečno, a
za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece 850 eura
mjesečno. Izračun statistički pouzdanih podataka pokazuje da
je stopa rizika od siromaštva prema 2021. bila najviša kod
starijih od 65 godina. Iznosila je 32,4%. I to među ženama 37%, a
kod muškaraca ispod 26%.
– U pogledu dugotrajne skrbi za starije u Hrvatskoj sa 160
milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti kreće
izgradnja 18 domova za starije sa ukupno 1.700 ležaja. Prema
jednom izvješću Europske komisije u javnim domovima u Hrvatskoj
ima mjesta za samo 3,7% osoba starijih od 65 godina, iako,
također prema EK među stanovnicima od 65 do 74 godine starosti
njih 38% ima teškoće u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, a u
dobi od 85 i više godina čak njih 68%, navedeno je na tribini..
Unatrag nekoliko godina (po podacima WHO) Hrvatska je imala 200
ležajeva u javnim domovima umirovljenika na 100.000 stanovnika,
Švedska preko 1.300 ležajeva, Češka i Slovačka 700, Slovenija
900, Njemačka 1150. Hrvatski Institut za javne financije
upozorio je u nekoliko svojih radova da postojeći sustav
financiranja domova za starije osobe u Hrvatskoj stvara velike
nejednakosti među korisnicima smještaja, predstavili su podatke.
– Prosječna cijena smještaja u privatnom domu je od tisuću
eura na više i istraživanje pokazuje da si samo petina korisnika
to može samostalno platiti. U javnim je domovima takvih korisnika
45 posto, dakle ispod polovine njih. Na mjesta u javnim domovima
čeka se godinama, u Karlovcu npr. osam godina, rečeno je na
tribini.
Prema podacima Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i
socijalne politike, u Hrvatskoj je sada 683 domova, od kojih su
626 privatna. U 57 javnih domova se ekonomska cijena smještaja
kreće od 500 pa do 900 eura, a ovisno o visini subvencija stvarna
cijena koju korisnici plaćaju je ispod 500 eura, od 250 i 350
eura, do najčešće oko 400, do 476 eura.
Prema vladinom Programu stabilnosti Republike Hrvatske za
razdoblje 2024.- 2026. rashodi za mirovine i mirovinska primanja
ostvareni su na razini od 9,2% BDP-a, a uključuju i uplate radi
ublažavanja posljedica rasta cijena i troškova života. Prema
istom dokumentu 2019. godine je javna potrošnja u RH za
dugotrajnu skrb iznosila 0,4% BDP-a dok je na razini EU iznosila
1,7% BDP-a.
– U Programu platforme Umirovljenici zajedno prioritet
je da umirovljenici ostvare mirovine dostatne za život dostojan
čovjeka. Ciljeve i načine kak to misle ostvariti karlovačkim su
umirovljenicima predstavili Milivoj Špika, koordinator za medije
i Lazar Grujić, koordinator za suradnju sa političkim strankama i
udrugama.