Uz krušku, nevjerojatni rast cijena od 66 posto ima crveni luk, mrkva 50, trešnja 37 posto.
Na tržnici ima svačeg, ali ne i za svačiji džep.
Kilogram kruški od 2 do 4 eura. Lani smo ih plaćali čak
120 posto više nego godinu ranije.
“Da su kruške toliko otišle gore – nevjerojatno. Trešanja još
nema, koliko će tek ići gore kad dođu?”, pita
se Damir iz Zagreba.
“Mrkva je tri eura, luk mislim da je dva. Čujte, ljudi imaju puno
troškova. Sve je poraslo, danas vam 20 eura nije ništa, ja sam ih
sada potrošila, ne znam na što, dva puta sam bila na placu”, kaže
Zagrepčanka Savka. “Cijene su nažalost previsoke, ja ne
znam kako ljudi žive. Eto poruke za političare, neka malo
razmisle”, vladajućima poručuje Vlasta.
Kruške i jabuke u Hrvatskoj nije lako pomiješati. Cijena jabuka
rasla je 11 posto što je gotovo ništa u usporedbi sa stopostotnim
rastom cijene krušaka.
“Rast zaista je, on je posljedica prvenstveno klimatskih prilika
u Europi. Što se tiče kruške, najveći proizvođač u Europi je
Italija. Ona je lani imala 70 posto manju produkciju tako da je
to prvenstveno razlog. Nemamo dovoljno svojeg pa smo orijentirani
na izvoz”, ističe predsjednik Hrvatske voćarske
zajednice Branimir Markota.
Uz krušku, nevjerojatni rast cijena od 66 posto ima crveni luk,
mrkva 50, trešnja 37 posto. Neprilike u novčanicima građana kada
govorimo o crvenom luku i mrkvi stvorile su vremenske neprilike.
“Crveni luk sam dva puta sadio. Drugi put je nešto uspjelo, prva
runda je skroz propala, ništa nisam imao. Mrkva isto. To je zbog
vremenskih neprilika i repromaterijal je rastao. Cijene sam više
manje zadržao”, kaže poljoprivrednik iz Vrbovca Marijan
Tokalić.
“Ja se baš bavim i mrkvom i crvenim lukom. Malo je bila suša, ali
imamo navodnjavanje pa uspije. Sve je poskupilo, sjemenje i sve,
onda moramo i mi. I crveni luk i mrkva su 2 eura, tako nekako je
bilo i kad su bile kune”, priča Nada Bolkovec iz Čeha.
Kad su bile kune, ipak je nešto bilo i skuplje – žitarice. Prema
podacima Državnog zavoda za statistiku, pšenica je lani bila
jeftinija 40 posto nego 2022. Kukuruz 44. suncokret 46. Razloge
toga objašnjava Nada Barišić, direktorica Žitozajednice:
“Pšenica, kukuruz i suncokret imaju velik pad u 2023. zbog
velikog priljeva jeftine robe iz Ukrajine na europsko tržište
zbog čega imamo i prosvjede poljoprivrednika.”
Nije dobro ni poljoprivrednicima, ali ni građanima koji taj pad
nisu vidjeli na policama.
“Cijene kruha su se stabilizirale. Međutim nisu se vratile na
početne cijene jer su svi ulazni troškovi na vrlo visokoj
razini”, kaže Barišić. Cijene na vrlo visokoj razini, plaće na
vrlo niskoj. Tako je bilo lani, a bit će i ove godine.