Evo što se dogodilo samo lani: katastrofalne poplave u Obrovcu, grmljavinsko nevrijeme u Zagrebu, požari u Župi Dubrovačkoj i na Čiovu, rekordna tuča promjera 13 centimetara u Ribniku, snježni kolaps diljem Hrvatske krajem veljače
Možda je danas prvi dan proljeća, ali dojam je da ono traje
već neko vrijeme. A da je sve toplije, pokazuju i mjerenja.
“Ono što se još ne zaustavlja, a to je trend globalnog
zagrijavanja, otprilike trećina stupnja svakih 10 godina. Nama su
se možda prije toplinski valovi pojavljivali jednom do sva puta u
godini, sada se pojavljuju 5- 6 puta”, objašnjava
ravnatelj DHMZ-a Ivan Güttler.
Evo što se dogodilo samo lani: katastrofalne poplave u Obrovcu,
grmljavinsko nevrijeme u Zagrebu, požari u Župi Dubrovačkoj i na
Čiovu, rekordna tuča promjera 13 centimetara u Ribniku, snježni
kolaps diljem Hrvatske krajem veljače.
“Možemo zasigurno ustvrditi da se i čestina i žestina vremenskih
nepogoda i ekstrema povećala. Trebamo se čim bolje pripremiti da
građane na vrijeme na takve ekstreme upozorimo kako bismo
zaštitili njihove živote i imovinu”, ističe voditeljica Sektora
za vremenske analize i prognoze DHMZ-a Tanja Renko.
Tako je od posljedica ekstremnog vremena lani u Europi umrlo 524
ljudi. A rastu i troškovi sanacije.
“Procjene današnje su da smo na 0,7 posto BDP-a, to su štete od
ekstremnih vremenskih nepogoda. To može ići i do većih postotka,
recimo prošle godine u Sloveniji je ona katastrofalna poplava su
uzrokovale takve katastrofalne štete da je to bilo u visini 10
posto BDP-a”, govori v. d. ravnateljice Uprave za klimatske
aktivnosti Ministarstva gospodarstva i održivog
razvoja Branka Pivčević Novak.
Zato trebamo raditi na uzroku. Hrvatska na godinu emitira 20
milijuna tona ugljikova dioksida. U odnosu na 1990. najviše su se
povećale emisije u prometu – 85 posto i otpadu – 45 posto. Ipak,
sveukupno smo emisije stakleničkih plinova smanjili čak 29 posto.
“To je posljedica deindustrijalizacije, ali i smanjenja broja
stanovništva u Hrvatskoj. Manji je utjecaj stvarnih mjera koje je
Hrvatska poduzela u tom smislu. Premda su značajni pomaci
napravljeni u energetskoj obnovi zgrada, tako i razvoja novih
izvora energije”, naglašava ravnatelj Energetskog instituta
Hrvoje Požar Dražen Jakšić.
Prilagodba novim uvjetima mora biti konkretna: od strateške
sadnje drveća, preko uklanjanja invazivnih vrsta životinja do
uzgoja sorti otpornih na klimatske promjene. Ali prilagodbu
moramo imati na umu u svim daljnjim ulaganjima.
“Svaki euro javnog novca bi trebao biti uložen u ciljeve ili
doprinositi ciljevima smanjenja emisije stakleničkih plinova, kao
i otpornosti na klimatske promjene”, objašnjava v. d.
ravnateljice Uprave za klimatske aktivnosti Ministarstva
gospodarstva i održivog razvoja Branka Pivčević Novak, dok
Ivan Güttler zaključuje: “Želimo izbjeći najgoru stvar, to su
gubici ljudskih života, gubici naše imovine i izbjeći gubitke u
našim ekosustavima i biosferi”.