Ekstremni vremenski uvjeti i iznimne temperature ove su godine globalno izazvale pustoš
Služba EU-a za praćenje klimatskih promjena Copernicus
u utorak je objavila da je ovogodišnji ožujak bio najtopliji
ožujak u povijesti mjerenja, čime je nastavljen 10-mjesečni
niz u kojemu je svaki uzastopni mjesec postavljao novi
temperaturni rekord, pri čemu je i temperatura površine mora
dosegnula novi apsolutni mjesečni rekord za globalnu morsku
temperaturu. Svaki od posljednjih deset mjeseci rangiran je
kao najtopliji ikada dosad zabilježen u svijetu u usporedbi s
odgovarajućim mjesecom prethodnih godina, podaci su iz mjesečnog
biltena Copernicusa.
Dakle, to nije bio samo deseti uzastopni mjesec koji je
oborio vlastiti toplinski rekord već je i “globalna
prosječna temperatura u posljednjih 12 mjeseci najviša ikada
dosad evidentirana” i premašuje predindustrijski prosjek za 1,58
Celzijev stupanj usljed desetljeća emisija stakleničkih plinova,
čiji je učinak od sredine 2023. godine posebno naglašen
fenomenom El Niña, rekla je Samantha Burgess, zamjenica
voditelja službe za klimatske promjene Copernicusa.
“To je dugoročan trend s iznimnim rekordima koji nas jako
brine”, rekla Burgess, dodavši da nam praćenje i “proučavanje
ovakvih zapisa iz mjeseca u mjesec doista pokazuje da se naša
klima vrlo brzo mijenja.”
Skup podataka Copernicusa seže do 1940. godine, a znanstvenici su
ga usporedili s ostalim relevantnim podacima da bi potvrdili
kako je prošli mjesec bio najtopliji ožujak od predindustrijskog
razdoblja. Već je 2023. bila najtoplija godina na planetu
po svjetskim zapisima koji postoje od 1850. godine.
Ekstremni vremenski uvjeti i iznimne temperature ove su godine
globalno izazvale pustoš. Suša izazvana klimatskim promjenama u
području amazonske prašume u razdoblju od siječnja do ožujka
potaknula je rekordan broj šumskih požara u Venezueli,
a suša u južnoj Africi uništila je usjeve i suočila milijune
ljudi s glađu.
Rekordno zagrijavanje površine mora
Burgess je kazala da podaci o morima i oceanima “nisu ništa manje
šokantni”, jer je novi rekord globalne temperature površine
oceana postavljen u veljači ponovno premašen u ožujku.
Oceani prekrivaju 70 posto planeta i održavaju Zemljinu površinu
pogodnom za život, apsorbirajući 90 posto viška topline
proizvedene onečišćenjem ugljičnim dioksidom koji je rezultat
ljudske aktivnosti još od početka industrijskog doba.
Znanstvenici su prošli mjesec upozorili da će zbog zagrijavanja
oceana na južnoj hemisferi doći do masovnog izbjeljivanja koralja
i da bi ono moglo biti najopasnije u povijesti planeta. Primarni
uzrok iznimnih vrućina su emisije stakleničkih plinova
koje je prouzročio čovjek, stoji u biltenu Copernicusa.
Ostali čimbenici koji utječu na povećanje temperature su El
Nino, prirodna meteorološka pojava povezana sa zagrijavanjem
površinskih voda istočnoga ekvatorijalnog Tihog oceana, koji se
događao ciklički u razdoblju od tri ili osam godina.
‘Razdoblje u kojem trenutno živimo vjerojatno će biti
najtoplije u posljednjih 100.000 godina’
El Nino je dosegao vrhunac u prosincu i siječnju i sada slabi,
što bi moglo pridonijeti da se prekine vrući niz prema kraju
godine. Topliji oceani znače i više vlage u atmosferi.
Znanstvenici kažu da zrak općenito može zadržati oko sedam posto
više vodene pare za svaki Celzijusov stupanj porasta temperature.
To rezultira sve nestalnijim vremenskim prilikama, poput
žestokih vjetrova i obilnih kiša. “Znamo da će razdoblje u kojem
trenutno živimo vjerojatno biti najtoplije u posljednjih 100.000
godina”, rekla je Burgess.
I dok se ruše klimatski rekordi, znanstvenici raspravljaju o
tomu jesu li ekstremne vrućine zabilježene prošle godine
unutar granica prognoziranog ili je riječ o nečem još nepoznatom.
“Glavni pokretač zagrijavanja su emisije fosilnih goriva”,
smatra Friederike Otto, klimatska znanstvenica s Grantham
instituta na londonskom Imperial Collegeu.
Neuspješno smanjenje tih emisija nastavit će poticati
zagrijavanje planeta, a to će rezultirati intenzivnijim sušama,
požarima, toplinskim valovima i obilnim oborinama, upozorila je
Otto.