treća osoba

Postoji scenarij za kojim Milanović može posegnuti? Politolog Čular: ‘Nije uobičajeno, ali moguće je’

Goran Stanzl/PIXSELL

Izbori završavaju tek onda kada Ustavni sud donese svoj pravorijek da su izbori održani ustavno i zakonito

“Što nije jasno?”, upitao je predsjednik Zoran Milanović 17.
ožujka u Lipovljanima – točno mjesec dana prije današnjeg
obraćanja Ustavnog suda – kada je okupljenim novinarima detaljno
izložio svoj plan za izbore ovim riječima:

“Kao građanin ću doći s većinom potpisa okupljenih zastupnika u
Hrvatskom saboru osobi koja će u tom trenutku obnašati dužnost
predsjednika države, a to će biti novi predsjednik Sabora, a ne
Jandroković kojem bi vas sada htjeli izručiti kada bih ja sada
dao ostavku. Ne dolazi u obzir, ni pedlja vlasti tim sumnjivim
tipovima. Među njima, Jandroković je najmanje sumnjiv, ali ne
može – izvoli to zaraditi na izborima, to se ne može ukrasti.
Nakon što sam dao ostavku, dolazim kao građanin s potpisima
predsjedniku Sabora koji je u tom trenutku predsjednik republike
pro tempore, što nije jasno? Mandat ne dajem sam sebi, daje mi ga
druga osoba i formiram Vladu”, kazao je Milanović dodajući da
“moraš biti inertan mozak da ne shvatiš što piše u Ustavu”.

Međutim, Ustavni sud je danas – zadnjega dana kada je tako nešto
moguće učiniti – još jednim svojim priopćenjem dao do znanja da
to tako ne može. Predsjednik Milanović – poručio je predsjednik
Ustavnog suda Miroslav Šeparović – ne može biti mandatar, ali ni
budući premijer.

“Polazeći od svojih ustavnih ovlasti, Ustavni sud utvrđuje da se
svojim izjavama i ponašanjem Predsjednik Republike, a da
prethodno nije podnio ostavku na dužnost predsjednika, doveo u
poziciju da ne može biti ni mandatar za sastav Vlade niti
predsjednik Vlade”, kazao je Šeparović.

Uslijedile su burne reakcije. Ostrašćene, rekao bi profesor
politologije Goran Čular sa zagrebačkog Fakulteta političkih
znanosti, koji kaže kako ga iste ne prestaju čuditi. Ustavni sud
– što god sada napravio – krivo će napraviti jer je ovo ustavno
nemoguća situacija”, kaže Čular za Danas.hr.

“Cijela situacija je apsurdna, a postala je takva onoga trenutka
kada je Milanović rekao da će biti premijer, a nije dao ostavku.
Da je dao ostavku, ništa od ovoga ne bi bilo. Sada imamo ovo što
imamo pa brojimo ‘tajming’ i ‘vording’, je li Ustavni sud trebao
prije reagirati, je li ovo previše…”, kaže Čular.

Podsjeća da izbori završavaju tek onda kada Ustavni sud donese
svoj pravorijek da su izbori održani ustavno i zakonito. Od toga
dana počinje teći 20 dana za konstituiranje parlamenta.

“Ustavni sud bi trebao reći da ovi izbori nisu provedeni ustavno.
Sljedeći korak bio bi da se ponovno sazovu izbori”, mišljenja je
Čular, koji naglašava da je u pitanju “nuklearni udar” za kojim
nitko ne želi posegnuti, ali se pritom zaboravlja da je
“nuklearno oružje” potegnuo sam Milanović kada se uključio u
parlamentarne izbore. Ustav, naime, ne funkcionira sam po sebi
nego tako što ga politički akteri prihvaćaju.

“Nema drugog načina. Ako politički akteri ne prihvaćaju Ustav, on
neće funkcionirati i mi smo sada tu jer ga jedan politički akter
nije prihvatio. Ni najpametniji Ustavni sud iz te situacije ne
može izaći. Ustavnom sudu bi bilo najbolje da podnese ostavku –
ali ne zbog svojih odluka, nego zato što očito Hrvati ne znaju
baš najbolje upražnjavati demokraciju u kojoj postoje Ustav i
Ustavni sud. Nekako nam to ne ide”, kaže Čular.

Ustavni sud se, naravno, na tako skliskom terenu nije mogao ne
poskliznuti. Iako je danas ustvrdio da je predsjednik Milanović
tijekom kampanje “kontinuirano kršio upozorenje”, Ustavni sud
istovremeno je ocijenio da to nije utjecalo na volju birača u
mjeri da bi raspisivanje novog datuma izbora zasada bilo
potrebno. Nemoguće je, stoga, ne zapitati se: bi li isto
mišljenje Ustavni sud danas imao i da je HDZ na izborima osvojio
42, a SDP 61 mandat?

“Implicitno su priznali da to da li utječeš na izbore ovisi o
tome kakav je rezultat. Pa ako je HDZ pobijedio, onda to nije
utjecalo na izbore, a ako je SDP, onda je. I to što su SDP-u
zabranili je bilo katastrofalno, ali osnovna stvar u tome je da
je sve to pokrenuo Milanović”, kaže Čular.

“Tko će se sada usprotiviti odluci naroda? Koja je odluka naroda?
Da je jedna stranka dobila 61, a druga 42? Svi komentiraju da su
dvije trećine građana protiv HDZ-a. Pa, u Europi vodeća stranka
ne dobiva 70 posto glasova, dobije 30 do 35 posto. Ne možete neke
stvari ne vidjeti. Neka sastavi Vladu tko hoće, situacija je
takva da imate kombinacija koliko hoćete”, kaže Čular naglasivši
da više Most priječi Milanovića da bude premijer nego što to čini
Ustavni sud. Podsjetimo, naime, upravo je mostovac Nikola Grmoja
nedavno kazao da neće podržati Milanovića za premijera.

Čular, pak, nastavlja kako nije na Ustavu da precizira stvari
poput te da se predsjednik države ne može natjecati na
parlamentarnim izborima.

“Uostalom, tek tada biste ušli u problem jer ne možete
precizirati sve. Za sve je ovo najodgovorniji Milanović, a efekt
toga je dvojben: SDP-u očito nije puno napravio i sada Peđa Grbin
i Milanović moraju živjeti s time da su po snazi, matematički,
dobili koliko i bivši šef SDP-a Davor Bernardić koji je nakon
toga dao ostavku. A Grbin ne daje ostavku”, kaže Čular.
Hipotetski scenarij

Komentirajući današnje priopćenje Ustavnog suda, da Milanović ne
može biti mandatar pa posljedično niti premijer, Čular
pojašnjava:

“Ako već je Ustavni sud rekao da on ne može biti mandatar zbog
cijelog postupka unutar kojeg je on kao predsjednik države
uključen u parlamentarne izbore – što je samo po sebi
protuustavna uloga – onda ne može biti ni premijer. Uobičajeno je
da netko tko dobije mandat za sastav Vlade sam sebe stavi za
premijera. Nisam siguran, ali ne mislim da je bilo slučajeva u
Europi da su mandatari sastavljali vlade s nekim drugim kao
premijerom. To je malo smiješno jer obično svi očekujemo da je
mandatar i premijer. Ali to su takvi detalji, koji ne ulaze u ono
što je pokrenuto nakon ove najnovije odluke Ustavnog suda.”

Čular smatra da način kako opozicija nastoji HDZ maknuti s vlasti
– najprije uključenjem Milanovića, a zatim i napadom prema
Ustavnom sudu – nije potreban. No, kako smo tu gdje jesmo, u
apsurdnoj situaciji koja i svaku naknadnu analizu čini podjednako
besmislenom, zamolili smo Čulara da nam odgovori je li sada moguć
sljedeći hipotetski scenarij: da, primjerice, mandatar na strani
ljevice bude neka treća osoba koja će predsjedniku Milanoviću
donijeti 76 potpisa, nakon čega Milanović daje mandat za sastav
Vlade, potom ostavku na funkciju predsjednika i zatim kao
građanin biva izabran od saborskih zastupnika kao premijer, iako
nije bio mandatar?

“Moguće je”, odgovara Čular. “Nije uobičajeno, ali moguće je. U
Ustavu ne piše da osoba koja je dobila mandat mora biti premijer.
Milanović daje mandat trećoj osobi, ta osoba sastavlja Vladu,
izlazi pred parlament i predstavlja Vladu u kojoj je Milanović
premijer.”

U tom kontekstu, nije možda slučajno da je Ustavni sud danas
kazao da Milanović ne može biti mandatar, ali ni premijer, čak ni
ako mandat da nekom drugom i podnese ostavku. Utoliko, jasnije je
i da upozorenje Ustavnog suda o “nuklearnom” ponovnom sazivanju
izbora preostaje jedini način da se buntovnom predsjedniku stavi
soli na rep. Međutim, šteta je već učinjena. Čak i u scenariju
ponovljenih izbora, tko može reći da sav ovaj cirkus i aktualni
rezultati izbora neće imati utjecaja na nove izbore? Baš nitko.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@kaportal.hr ili putem forme Pošalji vijest