Od izvještavanja s tržnice dogurao je do urednika i voditelja Zagrebačke panorame (1986.), mozaične emisije Dobar dan (1988.), informativno-političkog magazina Spektar (1990.), informativne emisije Slikom na sliku (1992.), urednika i voditelja TV Dnevnika (1994.)
Preminuo je veliki novinar i urednik te godinama jedno od
najprepoznatljivijih lica Hrvatske televizije Damir
Matković. Pored novinarskog rada bio je izuzetno angažiran i u
procesu pluralizacije i demokratizacije hrvatskog krajolika
elektroničkih medija i njegovo usklađivanje sa standardima
razvijenih demokracija, javlja HND.
Damir Matković je bio prije svega sjajan kolega, čovjek od kojeg
se puno toga moglo naučiti. Istinska televizijska legenda.
Ponosni smo što je 40 godina bio član HND-a. Velika hvala za sve
što je dao za našu profesiju. U svoje ime i u ime HND-a a
upućujem iskrenu sućut obitelji i prijateljima, kazao je u povodu
smrti uvaženog kolege Hrvoje Zovko, predsjednik HND-a, čiji je
aktivni član Matković bio od daleke 1985. godine.
Zagrebački Dalmatinac, kako je i sam sebe volio predstavljati,
rođen je u Zagrebu 26. siječnja 1952.,od majke iz Novalje na
otoku Pagu i oca iz Šibenika, poznatog hrvatskog povjesničara
Hrvoja Matkovića. U rodnom Zagrebu nakon osnovne škole upisao se
u XV. matematičku gimnaziju s čvrstom namjerom da gradi brodove
koji su mu bili opsesija još od najmlađih dana. No
brodograditeljem nikada nije postao jer mu se u 17. godini u
život nepovratno uplela televizija. Naime, kao učenik trećeg
razreda gimnazije 1969. napisao je dramski tekst koji mu je
otkupila Televizija Zagreb i krenuo je sasvim drugim pravcem.
Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu s odličnim je
uspjehom diplomirao komparativnu književnost i fonetiku. Na
televiziji je počeo raditi kao novinar-suradnik u Dječjem
programu Radio-Zagreba. No istovremeno je bio kao
student fonetike fasciniran neograničenom mogućnošću
ljudskog bića da već u najranijoj dobi bez ikakvih problema nauči
bilo koji jezik. Uvjeren da jezik presudno strukturira viđenje
svijeta oko nas i da u svakom jeziku svijet izgleda ponešto
drukčije, naumio se posvetiti znanstvenom istraživanju procesa
učenja jezika. Zato je sedamdesetih godina pet godina proveo u
Liegeu i Parizu kao profesor hrvatskog jezika i kulture djeci
naših »radnika na privremenom boravku u inozemstvu«, kako se to
onda govorilo.
Početkom osamdesetih ponovo dolazi na televiziju i na audiciji za
novinare Televizije Zagreb pokazuje najviše umijeća od svih
kandidata te će ostatak radnog vijeka provesti kao televizijski
novinar, urednik i rukovoditelj.
Od izvještavanja s tržnice dogurao je do urednika i voditelja
Zagrebačke panorame (1986.), mozaične emisije Dobar dan (1988.),
informativno-političkog magazina Spektar (1990.), informativne
emisije Slikom na sliku (1992.), urednika i voditelja TV Dnevnika
(1994.). Neko je vrijeme bio pomoćnik glavnog ravnatelja HRT-a za
javni radio i televiziju pa odgovorni urednik Zabavnog i
Sportskog programa HTV-a. Od 2004. do mirovine 2017. bio je
vanjskopolitički komentator HTV-a. Jedan je od prvih novinara
HTV-a koji je (2006.) uzeo kameru i sam počeo snimati svoje
reportaže (video-journalist). Tako je u suton radnog vijeka
napokon dobio mogućnost pripovijedati svoje priče. Putujući
Europom, za HTV je snimio više od 50 informativno-političkih
reportaža i 15 polusatnih dokumentarnih reportaža. Među njima su
i tri snimljene na trgovačkim brodovima koji su plovili od
Rotterdama i sjeverne Norveške do Sardinije, Kanara i Maroka. Za
dokumentarni film Međugorje, s redateljem Antom Granikom, 1987.
dobio je godišnju nagradu Hrvatskog novinarskog društva (HND)
Zlatno pero.
Zajedno s novinarkom Brankom Bilić i snimateljem Ilijom
Lekićem istu je nagradu 1988. dobio za izvještavanje o zbivanjima
na Kosovu. Za dokumentarni film Azori – tajna uspjeha 2007. dobio
je nagradu delegacije EU u Hrvatskoj Prix Schuman za televizijsku
emisiju koja najbolje promiče temeljne vrijednosti Europske
unije. Zanimajući se za funkcioniranje televizije kao programskog
i poslovnog sustava, objavio je knjigu Televizija – igračka našeg
stoljeća (1995.) i više stručnih članaka. Prije nekoliko godina
objavio je i knjigu Televizijski program u kojoj je na
pristupačan način opisao kako televizija funkcionira s one druge,
gledateljima nepoznate strane ekrana.
Izuzetno važan je i Matkovićev angažman kao jednog od
utemeljitelja, autora najvećeg dijela programskih načela i prvog
predsjednika Zbora novinara elektroničkih medija Forum 21,
ogranka HND-a koji je 1997., autoritarnim vremenima usprkos,
uspješno pokrenuo proces pluralizacije i demokratizacije
hrvatskog krajolika elektroničkih medija i njegovo usklađivanje
sa standardima razvijenih demokracija.
Komemoracija za Damira Matkovića održat će se u ponedjeljak 29.
travnja u Hrvatskom novinarskom domu, dok će posljednji ispraćaj
biti dan kasnije u utorak 30. travnja, u 13 sati na Mirogoju.