Naš Ustav je napisan 1787. i i dalje se koristi te se pokazao vrlo otpornim. Njegovi autori su imali namjeru izbjeći da bilo tko ima previše moći
U Ilirskoj dvorani Gradske knjižnice “Ivan Goran Kovačić” u petak
je predavanje o američkim izborima i o američkom političkom
sustavu predavanje karlovačkim gimnazijalcima održala američka
diplomatkinja sa službom u Veleposlanstvu Sjedinjenih Američkih
Država u Zagrebu Claire Bea.
U studenom se održavaju izbori za američkog predsjednika, ali i
za dio mjesta u američkom predstavničkom tijelu Kongresu te na
razini američkih saveznih država i jedinica lokalne samouprave.
Izbori se održavaju prvog utorka u studenom, ali ostaje nejasno
zašto, a pretpostavka je da je to zbog toga što su u to vrijeme,
krajem 18. stoljeća, kada je napisan Ustav Sjedinjenih Država,
završavale žetve.
“Naš Ustav je napisan 1787. i i dalje se koristi te se pokazao
vrlo otpornim. Njegovi autori su imali namjeru izbjeći da bilo
tko ima previše moći te da svi u tadašnjih 13 saveznih država
imaju politička prava. S obzirom na to da je Virdžinija bila
najmnogoljudnija savezna država, strahovalo se da bi mogla
prevladati u odnosu na ostatak zemlje. Stoga se donio amandman na
Ustav, a sveukupno ih je usvojeno deset. Po tom prvom amandmanu,
ovlasti koje nisu povjerene izričito federalnoj vlasti, odnosno
nisu zabranjene saveznim državama, pripadaju upravo njima,
odnosno lokalnim vlastima ili pojedincima”, rekla je C. Bea.
Nastavila je da su autori Ustava razradili sustav podjele vlasti
iliti kontrola i ravnoteža, kako se još to naziva. Po tome su tri
grane vlasti i svaka ima neka ovlaštenja. Zakonodavnu vlast
predstavlja Kongres i on donosi zakone. Predsjednik predstavlja
izvršnu vlast i njegova je uloga da provodi zakone. On ima
ovlasti i da stavi veto na zakon, ali Kongres to može poništiti.
Sudska grana vlasti tumači zakone, a najviši sud je Vrhovni.
Dakle, ako Kongres donese protuustavan zakon, a Predsjednik ga
potpiše, Vrhovni sud ga može poništiti. Pojedinci se mogu
sudovima obratiti s tvrdnjom da neki zakon ili neka mjera krše
njegova ustavna prava, a Vrhovni sud se može s time složiti i
oboriti zakon. Suce Vrhovnog suda predlaže Predsjednik, a imenuje
Senat. Vrhovni sud je ujedno i najviši žalbeni.
Objasnila je da su tri glavne vrste izbora. “Jedan je za
Zastupnički dom Kongresa, a on ima 435 članova iz svih 50 država
u broju koji ovisi o populaciji tih saveznih država. Dakle, Texas
daje najviše zastupnika jer je mnogoljudniji. Član Zastupničkog
doma mora imati barem 25 godina i svake dvije godine se provodi
reizbor. Senat je gornji dom Kongresa i broj stotinu članova –
svaka savezna država daje po dva. Ustav je pisan tako da veće
države ne prevladaju nad manjima. Da bi bio senator, moraš
biti star barem 30 godina i reizbor je svakih šest godina,
odnosno svake dvije se bira trećina Senata”, pojasnila je.
Nastavila je da predsjednika Sjedinjenih Država neizravno biraju
izbornici saveznih država, a ne birači izravno, mada u praksi
izbornici slijede volju birača pojedine savezne države. Ukupno je
538 izbornika i kandidat mora dobiti povjerenje natpolovične
većine da bi postao Predsjednik. Svaka država ima izbornika
sukladno broju stanovnika. “Da bi se postalo Predsjednikom, osoba
mora biti stara najmanje 35 godina i biti rođena u Sjedinjenim
Državama. Formulacija nije skroz precizna i Vrhovni sud će se u
budućnosti vjerojatno time baviti. Osoba može postati američki
državljanin naknadno, a ne rođenjem, kako se postaje, uz neke
iznimke, automatski, ili se može postati državljanin
nasljeđivanjem državljanstva od roditelja. Kada je Barack Obama
bio predsjednik postojale su lažne tvrdnje da je rođen u Keniji,
a ne na Havajima. No, da je i rođen u inozemstvu, i dalje bi
dobio državljanstvo jer mu je majka bila američka državljanka.
Kada se američki senator iz Texasa Ted Cruz natjecao za
Predsjednika, to se pitanje postavilo jer je rođen u Kanadi, no
naslijedio je državljanstvo od roditelja”, rekla je C. Bea.
Predsjednika se bira svake četiri godine, a moguća su dva
uzastopna mandata, što se uvelo nakon što je Franklin Delano
Roosevelt je bio predsjednik u četiri.
Republikanska i Demokratska stranka su toliko dominantne da se
američki sustav smatra dvostranačkim jer i jest u praksi.
“Mijenjalo se podosta s vremenom ono za što su se ove dvije
stranke zalagale. Demokratska stranka se uglavnom povezuje s
ljevicom, borbom za prava radnika, socijalnim politikama i
unutrašnjim pitanjima, a Republikanska se veže s desnicom i bavi
se ekonomskim i osobnim slobodama. Te stranke nisu držale stalne
stavove glede vanjske politike. Prije 20 godina bismo rekli da je
Republikanska stranka više intervencionistička, a sada bismo
rekli da je obratno – da je više izolacionistička od Demokratske
stranke”, objasnila je C. Bea.
Dodala je da svaka stranka po državama ima povjerenstva koja
kandidiraju pojedince za različite pozicije. “Isto tako, svaka
država ima svoja pravila za to. I dalje postoje kružoci, sastanci
na kojima se razgovara cijelu noć dok se ne dogovore tko im od
kandidata odgovara. U većini država se održavaju klasični
predizbori umjesto toga. Gotovo je sigurno da će Donald Trump na
predsjedničkim izborima biti kandidat Republikanske stranke ove
godine, a Joe Biden Demokratske. O tome se odlučuje tek na
stranačkim saborima”, navela je C. Bea.
Onaj tko je opozvan s mjesta Predsjednika, više ne može obnašati
tu dužnost. Isto tako, u većini slučajeva osuđeni kriminalac ne
može glasati, ali može biti Predsjednik. Ovisno u kojoj državi
glasa, netko može biti kandidat za Predsjednika, a da ne može
glasati za sebe, ako je osuđen.