Konačne ljestvice poretka za upis srednje škole 2024./2025. bit će objavljene 10. srpnja u 12 sati, a potrebni dokumenti dostavljat će se u škole od 10. do 12. srpnja
Još malo je ostalo do kraja školske godine, a
roditelji osmaša, kao uostalom i svake godine, gore od
zabrinutosti zbog upisa u srednju školu 2024./2025. I
tako će biti sve do 15. srpnja kada će moći odahnuti, većina. Oni
koji se ne upišu morat će pričekati jesenski rok. Neki roditelji
su, kako su nam ispričali, razočarani što se u neke strukovne
škole upisuju oni s 5,0 prosjekom, a – da tako kažemo –
slabiji odlikaši, pa i jaki vrlo dobri učenici mogu samo sanjati
o nekim zanimanjima.
“Svi roditelji osmaša su pod velikim stresom već mjesecima, pa
tako moja kći i ja. Obje smo zabrinute, stalno računamo bodove,
gledamo koja škola koliko bodova traži. Brine nas da neće uspjeti
upisati školu koju želi jer ako dijete u današnje vrijeme nema
prosjek 5,0 ima malo mogućnosti i izbora za željenu školu.
Četverogodišnje srednje strukovne škole, a tamo ona želi ići,
traže bodova jednako kao i gimnazije. Došli smo u situaciju da
jaki vrlo dobar učenik, ili netko s prosjekom 4,5 ili 4,6 i nema
previše izbora”, kazala nam je jedna zabrinuta mama iz Zagreba.
Nekada su gimnazije bile najviše tražene, ali i to se
promijenilo. Pomama je velika za strukovnim školama. Razlog,
po svemu sudeći, brži je pronalazak posla i pristojna plaća, a i
ono vrlo bitno – i nakon strukovne škole može se upisati
fakultet.
Neke gimnazije u Zagrebu ne uspiju u prvom roku upisati
dovoljan broj učenika
Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnoga centra za vanjsko
vrednovanje obrazovanja otkrio nam je zanimljiv trend oko
zainteresiranosti za srednje škole i koje su to škole posljednjih
godina najatraktivnije.
“Očekujem da će se nastaviti trend povećanog interesa za neke
gimnazije, osobito u većim gradovima i četverogodišnje strukovne
tehničke škole. Raduje povećan interes za neka trogodišnja
strukovna zanimanja što je posljedice prilika na tržištu rada jer
učenike motivira mogućnost zapošljavanja i pristojnih plaća,
pritom mislim i na hotelijersko-ugostiteljske škole”, kazao je za
Danas.hr Filipović.
Kaže da se ipak osjeća trend opadanja zainteresiranosti za
gimnazije. “Taj trend se osjeća, čak i neke gimnazije u Zagrebu
ne uspiju u prvom roku upisati dovoljan broj učenika, osobito
problem upisa broja učenika imaju gimnazije u manjim gradovima”,
naglašava.
Trend koji traje već desetljećima
Nedavno je ministar obrazovanja Radovan Fuchs rekao da
Ministarstvo želi povećati obuhvat djece u gimnazijskim
programima, s obzirom na to što u Hrvatskoj samo 30 posto učenika
nakon osnovne škole, školovanje nastavlja u gimnazijama, a
prosjek EU-a kreće se oko 60 posto. Je li to paradoksalna
situacija u kojoj je s jedne strane Hrvatska zemlja u kojoj
najviše učenika nastavlja školovanje nakon osnovne škole – čak 96
posto, no s druge strane od tog velikog broja učenika, njih 70
posto upisuje strukovne, a 30 posto gimnazijske programe, pitali
smo našeg sugovornika.
“Samo se na prvi dojam može činiti paradoksalno, moramo znati da
je to trend koji traje već desetljećima i da ga je teško
promijeniti. U većini europskih zemalja nije uobičajeno da se u
većem postotku učenici nakon završene strukovne škole upisuju na
fakultete dok je to kod nas jako prisutno. Završetkom gimnazije
učenik je nužno usmjeren za upis na fakultet jer spektar
zanimanja mogućnosti zapošljavanja nakon gimnazije gotovo da ne
postoji. Ono što je posebno zabrinjavajuće je da je svake godine
sve manji broj učenika koji upisuju srednje škole, a broj upisnih
mjesta je isti ili se čak i povećava. Mislim da bi trebalo
revidirati upisne kvote za zanimanja za koja ne postoji interes
na tržištu rada, a otvoriti nova zanimanja za koja postoje
interesi”, kazao nam je Filipović.
Jedan od glavnih uzroka veće zainteresiranosti za strukovne škole
je veća mogućnost zapošljavanja. “Zainteresiranost za strukovne
škole zasigurno je posljedica veće potražnje kad su u pitanju
neka zanimanja na tržištu rada i stjecanja zanimanja nakon
srednjoškolskog obrazovanja koje omogućava zapošljavanje, ali u
velikoj mjeri tome je pridonio sustav mature koji omogućava svim
učenicima četverogodišnjih i petogodišnjih strukovnih škola da
polaganjem državne mature mogu upisati bilo koji studijski
program naravno ako postignu odgovarajuće rezultate”, naglašava
Filipović.
Super odlikaši
A da roditelji muku muče pri upisu u srednje škole, može se čuti
na sve strane ovih dana. Je li problem u velikom broju odlikaša?
“Što se tiče nemogućnosti upisa u srednje škole tzv. super
odlikaša stvorena je fama jer samo nekoliko gimnazija u Zagrebu
ima probleme te vrste, sve druge škole mogu bez problema na
temelju ocjena upisati učenike. Što se tiče nacionalnih ispita,
oni mogu biti jedan od kriterija za upis u srednje škole kada to
odluči obrazovna politika. Nacionalni centar zajedno sa školama
je u dvije godine provedbe nacionalnih ispita pokazao da smo
spremni provesti nacionalne ispite i ostaje mogućnost njihove
primjene i za upise u srednje škole”, dodaje Filipović.
“Moj je osobni stav da se nacionalni ispiti primijene kao jedan
od kriterija za upise u srednje škole i time će se problem
riješiti”, zaključio je Filipović.
Upisi u srednju školu 2024./2025. datumi
Ministarstvo znanosti i obrazovanja pokrenulo je prve aktivnosti
vezane uz planiranje upisa učenika u srednje škole u školskoj
godini 2024./2025. Ove školske godine 8. razred završava oko 41
000 učenika, što je za otprilike 900 učenika više u odnosu na
prošlu školsku godinu. Javno savjetovanje o Odluci o upisu
učenika u I. razred srednje škole, kojom se definira broj upisnih
mjesta u razrednim odjelima, rokovi za prijavu i upis te ostali
uvjeti i postupci trajalo je od 22. travnja do 7. svibnja 2024.,
a njezino donošenje i objava bit će oko 22. svibnja 2024. Učenici
će se i ove godine upisivati preko mrežne stranice https://srednje.e-upisi.hr u
ljetnom i jesenskom upisnom roku, kao i u naknadnom roku tijekom
cijeloga rujna u onim školama u kojima je ostalo slobodnih mjesta
za upis.
Ključni datumi:
Početak prijava u sustav za sve učenike započinje 27. svibnja
2. Prijava obrazovnih programa za redovite učenike traje od 28.
lipnja do 8. srpnja, a za učenike koji prijavljuju programe koji
zahtijevaju dodatne provjere do 1. srpnja
3. Provođenje dodatnih ispita i provjera traje od 2. do 5. srpnja
4. Objava konačnih ljestvica poretka bit će u srijedu 10. srpnja
u 12 sati
5. Prijava obrazovnih programa za učenike s teškoćama u razvoju
traje od 27. svibnja do 14. lipnja i obavlja se u županijskim
upravnim odjelima za obrazovanje, odnosno Gradskom uredu za
obrazovanje, sport i mlade Grada Zagreba
6. Rangiranje kandidata s teškoćama u razvoju je 27. lipnja
7. Učenici koji upisuju razredne odjele za sportaše iskazuju
interes od 27. svibnja do 7. lipnja
8. Dodjeljivanje bodova nacionalnih sportskih saveza je 25.
lipnja
9. Objava okvirnog broja slobodnih mjesta za jesenski upisni rok
je 15. srpnja, a jesenski upisni rok započinje 19. kolovoza
10. Za one učenike koji nisu uspjeli upisati srednju školu ni u
ljetnom ni u jesenskom roku, postoji i naknadni upisni rok u
kojemu se mogu upisati na slobodna mjesta. Naknadni rok traje od
2. do 27. rujna.
“Za sve učenike i njihove roditelje najvažnije je redovito
pratiti mrežne stranice upisa u srednje škole, odnosno Nacionalni
informacijski sustav prijava i upisa u srednje škole (NISPUSŠ)
https://srednje.e-upisi.hr. Već
sada se na stranicama upisa nalazi tablica s minimalnim brojem
bodova za upis u programe na ljetnom roku 2023., kao i sve
brošure i webinari koje pomažu učenicima u postupku upisa i
korištenju sustava. Na mrežnoj stranici objavljeno je i preko 100
čestih pitanja i odgovora. Kao i prethodne dvije godine, bit će
uspostavljen viber kanal za učenike i roditelje koji se pokazao
kao odlično sredstvo komuniciranja s preko 40 000 korisnika, a
putem kojeg korisnici dobivaju najave i podsjetnike na sve
ključne korake i datume. Vrlo bitna je i redovita komunikacija
učenika i roditelja s razrednicima i stručnim službama u osnovnim
školama, kao i redoviti odlasci na roditeljske sastanke u
osnovnim školama koji se organiziraju kako bi se prenijele sve
informacije o upisima”, poručili su iz Ministarstva.
Povećan broj slobodnih mjesta u gimnazijama
Učenici se u prvi razred srednje škole upisuju elektronički putem
mrežne stranice Nacionalnoga informacijskog sustava prijava i
upisa u srednje škole. U petogodišnjim programima za školovanje
medicinskih sestara i tehničara planira se 1.261 mjesto u 52
razredna odjela, a u programe obrazovanja vezane uz obrte
planiran je upis 5.001 učenika. U programe obrazovanja za
stjecanje niže stručne spreme moći će se upisati 109 učenika, a u
prilagođene i posebne programe za učenike s teškoćama 890
učenika. Za programe obrazovanja glazbenih i plesnih škola
planira se upis 1.942 učenika u 124 razredna odjela.
Budući da je cilj Ministarstva povećati udio učenika u
gimnazijskim programima s 30 na 35 posto do 2026. u skladu s
Nacionalnim planom oporavka i otpornosti, ove je godine broj
slobodnih mjesta u gimnazijama povećan za 550.