Očekivanja su da će o novom GUP-u Gradsko vijeće Karlovca odlučivati u rujnu ili početkom listopada
– Ovo je zaista prilika da u najvećem mogućem suglasju učinimo
dobro za Karlovac za sljedećih deset do petnaest godina – poručio
je u srijedu na javnom izlaganju nacrta prijedloga izmjena i
dopuna Generalnog urbanističkog plana Karlovca u Velikoj
vijećnici Grada Karlovca gradonačelnik Damir Mandić.
Očekivanja su da će o novom GUP-u Gradsko vijeće Karlovca
odlučivati u rujnu ili početkom listopada. Do tada treba objaviti
izvještaj s javne rasprave, utvrditi prijedlog izmjena i dopuna,
dati ga na mišljenje Županiji karlovačkoj, zatim utvrditi konačni
prijedlog koji će biti dan na raspravi i usvajanje predstavničkom
tijelu.
GUP je usvojen 2007. godine, a od tada je mijenjan i dopunjavan
2011., 2014. i 2019. Sada je taj posao povjeren tvrtki Urbing iz
Zagreba, odnosno timu kojega predvodi arhitekt Darko Martinec.
Javna rasprava traje do 20. svibnja i do tada je moguć javni
uvid.
– Poštujemo one prije nas koji su desetljećima planirali Karlovac
i sve ono što u gradu danas imamo i vjerujem da smo to i pokazali
jer takva tradicija je i obveza. Držim da su svi prijedlozi koji
su uvršteni u ove izmjene GUP-a stvarno na tragu promišljanja
razvoja grada, pri čemu insistiramo na suglasju javnog, općeg
dobra i privatnih inicijativa, uvažavajući mišljenje struke. Kada
Prijedlog GUP-a dođe na sjednicu Gradskog vijeća, moj stav će
biti da upravo te elemente provjerimo – rekao je Mandić.
Iz Grada su naveli da su ove izmjene i dopune cjelovite jer se
GUP usklađuje sa Zakonom o prostornom uređenju, posebnim
propisima koji su u međuvremenu stupili na snagu, s Prostornim
planom Karlovačke županije i Prostornim planom uređenja Karlovca
kao planovima višeg reda te sa strateškim dokumentima Republike
Hrvatske.
– Zadržan je osnovni koncept plana iz 2007.godine – napomenuli su
iz Grada Karlovca.
Martinec je naveo da su zahtjevi javnopravnih tijela te pravnih i
fizičkih osoba bili polazište.
– Od 2019. do 2024. je bilo oko 180 takvih zahtjeva. Postavilo ih
je 13 javnopravnih tijela te 104 pravne i fizičke osobe. Izvršene
su izmjene namjene površina na 34 lokacije – rekao je Martinec.
Površina obuhvata plana je 2.658 hektara i tu živi oko 42.000
stanovnika – oko 1.100 hektara je namijenjeno stanovanju, oko 25
posto ukupnog obuhvata GUP-a zauzimaju pretežito zelene površine,
oko 160 hektara je vodenih površina, iznio je, između ostaloga.
– Izvršeno je energetsko-klimatsko zoniranje. Označene su trase
budućih toplovoda te varijantnih rješenja dobave energije iz
obnovljivih izvora iz pravca geotermalnih izvora te iz uređaja za
pročišćavanje otpadnih voda gdje se planira izgradnja dizalica
topline – rekao je Martinec.
Previđa se izmještanje čeličnog poštanskog stupa iz Zvijezde, a
na temelju posebne studije je prikazan sustav biciklističke
infrastrukture.
– Što se tiče mjera za provedbu plana, prateći kartografski
prikaz je u cijelosti izmijenjen kao i poglavlje. Za izrade ovog
plana na snazi je bilo 13 podrobnijih, a ovim izmjenama i
dopunama GUP-a predloženo je pokrenuti postupak stavljanja van
snage njih pet zbog nekih prihvaćenih zahtjeva i izmjena namjene
površina. Najveća promjena se odnosi na određivanje obveze izrade
novih urbanističkih planova uređenja, odnosno podrobnijih
planova. Ovim planom je određeno izraditi 18 UPU-a, umjesto 49.
Uvedena je Zakonom omogućena neposredna provedba GUP-a za
područja podrobnijih planova koji će se staviti van snage – naveo
je Martinec.
Nastavio je da je “značajno smanjena obveza izrade
arhitektonsko-urbanističkih natječaja za pojedine zahvate u
prostoru kao i obveza provedbe tih natječaja za izradu obveznih
stručnih podloga prije izrade urbanističkih planova, i to s
dosadašnjih 18 na 7”.
Ako se ovakav tekst usvoji, GUP više neće predviđati obvezu
raspisivanja urbanističko-arhitektonskih natječaja za,
primjerice, kupalište na lijevoj obali Korane ili rekonstrukciju
hotela “Korana”, odnosno izgradnju zamjenske građevine.
Arhitekt Boris Morsan je upozorio da se zanemaruje kulturni
krajolik.
– Stalno govorimo o Zvijezdi, no ona predstavlja cjelinu zajedno
s kulturnim krajolikom, a takav nema nitko – to je pojas šančeva
koji se širi prema Korani i do Vodostaja. U tome se nalazi i
početak izgradnje Orlice, najvećeg baroknog grada u Hrvatskoj. To
je vrijednost koju nijedan narod u Europi to ne bi propustio, a
mi preko toga imamo nacrtanu brzu cestu i nasip preko onoga što
su bili bedemi. Nijedna zemlja u Europi ne bi propustila priliku
da rekonstruira ono što ima. Moramo znati ima li Karlovac
kulturni krajolik. Službeno ga nema, a u stvarnosti ga ima. To je
pitanje za u Karlovcu jako manjkavu zaštitu spomenika kulture –
rekao je Morsan.
Upitao je ima li Karlovac pregled oštećenja građenjem i posebno
pregled oštećenja kulturne baštine.
– O takvom dokumentu ovisi daljnji razvoj svih planova. Podsjećam
na potvrdu devastacije renesansne strukture rekonstrukcijom
studentskog doma u šancu. Treba li kulturni krajolik, Orlicu i
Magaševu liniju uvesti u prostorne planove? Kulturni krajolik se
spominje u strategiji razvoja Karlovca, a nije nigdje definiran u
prostornim planovima. Magaševa linija i rješenje mladih
karlovačkih arhitekata za Luščić su dvije najbolje ideje od kada
je Karlovac izašao iz Zvijezde. Okruživanje Zvijezde izgradnjom
je jako loš put i to treba korigirati – kazao je Morsan.
Postavio je i pitanje “treba li u Karlovcu razlučiti gradski i
tranzitni promet i smije li brza tranzitna pruga prolaziti
sredinom grada”.
– Riječ je o nečemu opasnome – zamislimo da se dogodi nešto vlaku
dugom kilometar koji prolazi sto kilometara na sat kroz grad. To
je opasno rješenje. O tome treba voditi računa. Takva brza pruga
bi trebala prolaziti kroz srednji dio grada koji se razvija –
upozorio je.
Naglasio je potrebu izrade koncepcije prostornog razvoja kojom bi
se “objedinili sva pitanja i svi problemi”.
Martinec je odgovorio da su konzervatorska podloga i krajobrazna
studija vrlo temeljite i da se “pitanje zelenih elemenata
kulturnoga krajolika spominje, a da je Orlica definirana kao
arheološki lokalitet.
– GUP nije mjesto za evidentiranje oštećene kulturne baštine,
nego se to radi posebnim podlogama. I dosadašnji planovi su
afirmirali Magaševu liniju i prostor Gaze kao kulturnoga
krajolika. Pitanje namjene i izgradnje uređenja Gaze nije niti
otvoreno niti zatvoreno ovim planom. To će se rješavati u
budućnosti vrlo stručno, temeljito i jasnim procedurama – rekao
je Martinec.
Govoreći o drugom kolosijeku, naveo je da su se kao izrađivači
morali “odrediti prema postavkama planova višeg reda”
– Željeznica je državna infrastruktura i ne možemo je zaobići i
zanemariti jer moramo biti usklađeni s ostalim planovima.
Pristalica sam racionalizacije zahvata. Ako će se izgradnjom
drugog kolosijeka, što će morati biti na najvišoj tehničkoj i
tehnološkoj razini, izbjeći da se mogućnost nesreća svede na
najmanju moguću razinu, nemamo nikakvu šansu. Pruga neće narušiti
promet, osim eventualno sigurnost i zaštitu od buke. To će morati
biti sigurna pruga. Nužno je da Grad Karlovac snažno podupre
ostvarenje istočne obilaznice, a to je dugoročno jer traži
izgradnju tri mosta. Grad treba insistirati da to bude buduća
državna cesta koja će rasteretiti postojeću – rekao je.