Po Programu stabilnosti Republike Hrvatske za razdoblje 2024.-
2026. javna potrošnja u RH za dugotrajnu skrb starijih osoba
iznosi 0,4% BDP-a dok je na razini EU-a ona 1,7% BDP-a. Istim
dokumentom predviđa se da će se do 2070. godine povećati na
minimalno 0,6% BDP-a, dok će na razini EU iznositi 2,8% BDP-a.
Rekao je to u četvrtak u Karlovcu nositelj liste Umirovljenici
zajedno (br. 24) Milivoj Špika te je iznio stav Europske komisije
da Hrvatskoj nedostaje strategija za dugotrajnu skrb, kojom bi se
odgovorilo na potrebe starijih osoba. U svom redovitom izvještaju
o starenju EK navodi da su javni rashodi Hrvatske za tu namjenu
manji od jedan posto BDP-a, a smještaj je osiguran za samo 3,68
posto starijih. EK navodi dalje da u skupini od 65 do 74 godine
starosti 38 % građana ima teškoće u obavljanju svakodnevnih
aktivnosti, a među starijima od 85 godina njih 68 %.
Unatoč tome javni rashodi Hrvatske za dugotrajnu skrb starijih
osoba manji su od jedan posto BDP-a (0,88 posto), a prema
podacima Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i
socijalne politike – Hrvatska ima 683 doma, od kojih su 626
privatna.
Po Projektu izgradnje i opremanja centara za starije osobe sa 160
milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti trebalo
bi se u sljedećih nekoliko godina u Hrvatskoj izgraditi 18
centara za starije sa ukupno 1.795 kreveta. Time će se kroz javne
domove zadovoljiti ukupno samo pet posto potreba (sada, rekli smo
3,68%).
Na mjesto u javnim domovima čeka se godinama, u Karlovcu npr.
osam godina, rekla je kandidatkinja Horvat i ustvrdila da ljudi
čekaju, iako im je samostalan život nerijetko vrlo težak, pa i
opasan. Moraju čekati, jer prosječna cijena smještaja u privatnom
domu je od tisuću eura na više i samo si petina korisnika u
tim domovima samostalno podmiruju taj trošak. U javnim je
domovima takvih korisnika 45%.
Ekonomska cijena smještaja u mnogim je domovima oko 700, pa do
900 eura, a ovisno o postotku subvencija od strane županija ili
gradova stvarna cijena koju korisnici plaćaju je uglavnom do 500
eura. Postoji i besplatan smještaj, podsjeća Horvat. Umažanima
grad Umag sufinancira smještaj u stopostotnom iznosu, uz ugovor o
doživotnom uzdržavanju. Tamo je ekonomska cijema 900 eura i
postoje i drugi aranžmani smještaja.
RH prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije ima samo oko
200 kreveta na 100.000 stanovnika u domovima za starije, za
razliku od europskog rekordera Švedske sa 1300 ležajeva. Češke i
Slovačke koje imaju 700 ležajeva na 100.000 stanovnika, dok
susjedna Slovenija ima 900 i Njemačka 1150.
“I da preko noći stvorimo dovoljno domova hrvatske umirovljenike
muči siromaštvo. Eurostat već desetljećima mjeri i prati
siromaštvo prvenstveno preko pokazatelja relativnog siromaštva,
gdje se 60% medijana nacionalnog dohotka po glavi stanovnika
smatra “službenom linijom siromaštva”, rekla je Horvat, a Špika
je dodao da je u Hrvatskoj prosječna mirovina 513 eura i čini 46
posto prosječne plaće.
Rashodi za mirovine i mirovinska primanja su na razini od 9,2%
BDP-a, a uključuju i isplatu jednokratnih novčanih primanja
korisnicima mirovina radi ublažavanja posljedica rasta cijena i
troškova života.
“Cilj Europskog stupa socijalnih prava je i do 2030. smanjenjiti
za 15 milijuna broj osoba izloženih riziku od siromaštva ili
socijalne isključenosti. Pogurajmo to, ljudi. Mi sa dokazanom
borbom protiv siromaštva u Hrvatskoj to možemo. Kad bismo dobili
dovoljno glasova za listu 24, ne bi to ostalo mrtvo slovo na
papiru. Ne bi! Političkim angažmanom najbrojnije
grupacije birača može se postići da uđemo u EP i da se tamo na
svaku raspravu, o svakoj temi i na svakom od odbora gleda i kroz
“naočale interesa umirovljenika”, pa i hrvatskih umirovljenika”,
rekao je Špika.
Obraćajući se umirovljenicima rekao je da će biranjem liste broj
24 oni imati svog zastupnika u EU Parlamentu:
“Ako se i službeno u EU siromašnom osobom smatra ona čije
primanje ne dosiže 60 posto prosječne plaće, neće nam dugo
trebati da ukažemo cijeloj EU da je u Hrvatskoj prosječna
mirovina 40-tak, a ne 60 posto prosječne plaće, da hrvatska
nacionalna vlast ne radi sukladno direktivama i odlukama Europske
unije”.
Europski parlament predstavlja građane EU-a, mi kao glas starijih
građana bit ćemo glasni i u Parlamentu, ali iznosit ćemo svoje
interese i Europskoj komisiji, prije nego li tema dođe na
sjednicu EP, jer EK, koja zastupa opće interese EU-a, mora
sačiniti “procjenu učinka” svake politike, navesti i
prednosti i nedostatke različitih opcija. Bit ćemo njihova
savjest.
Poručujemo informiranim pojedincima, poduzećima i organizacijama
u Hrvatskoj da će nam se moći obratiti sa raznim dobro
obrazloženim zahtjevom i tražit ćemo odgovore i lobirati za njih,
nećemo se izolirati od hrvatskih birača. Bit ćemo kao što i ime
kaže, njihovi zastupnici.