Roditelje i njhove buduće srednjoškolce pri upisu u srednju školu 2024./2025 najviše zanimaju bodovanje i kriteriji po kojima se upisuje. Iz Ministartstva su nam dali odgovore
Ove školske godine 8. razred završava oko 41.000 učenika, što je
otprilike 900 učenika više u odnosu na prošlu školsku godinu. A
ono što najviše zanima roditelje i njhove buduće srednjoškolce
prilikom upisa u srednju školu 2024./2025, jest bodovanje i
kriteriji po kojima se upisuje. Bodovanje za upis u srednju školu
za neke je prava noćna mora. Prijave su vrlo brzo, počinju 27.
svibnja. Prijava obrazovnih programa za redovite učenike traje od
28. lipnja do 8. srpnja, a za učenike koji prijavljuju programe
koji zahtijevaju dodatne provjere do 1. srpnja. Provođenje
dodatnih ispita i provjera traje od 2. do 5. srpnja. Objava
konačnih ljestvica poretka bit će u srijedu 10. srpnja u 12 sati.
Malo je vremena ostalo za ispravljanje ocjena i dizanje prosjeka.
Kako bi roditelji znali koji su glavni kriteriji za upis u
srednju školu 2024./2025., pitali smo Ministarstvo znanosti i
obrazovanja.
U 1. razred srednje škole učenici se upisuju sukladno Pravilniku
o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u 1. razred
srednje škole. Mogu prijaviti najviše šest obrazovnih programa.
Za programe obrazovanja u trajanju od najmanje četiri godine
škola može utvrditi minimalni broj bodova potrebnih za prijavu.
Za upis u 1. razred srednje škole učeniku se vrednuju tri
elementa: zajednički, dodatan i poseban.
Zajednički element
Zajednički element vrednovanja za upis u sve srednjoškolske
programe obrazovanja čine prosjeci zaključnih ocjena iz svih
nastavnih predmeta na dvije decimale u posljednja četiri razreda
osnovnog obrazovanja.
Za upis u strukovne programe u trajanju od tri godine vrednuju se
i zaključne ocjene u posljednja dva razreda osnovnog obrazovanja
iz nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Matematika i prvi strani
jezik.
Za upis u gimnazijske programe i strukovne programe obrazovanja u
trajanju od najmanje četiri godine vrednuju se i zaključne ocjene
u posljednja dva razreda osnovnog obrazovanja iz nastavnih
predmeta: Hrvatski jezik, Matematika i prvi strani jezik te triju
nastavnih predmeta važnih za nastavak obrazovanja u pojedinim
programima obrazovanja od kojih su dva propisana Popisom predmeta
posebno važnih za upis koji je sastavni dio Pravilnika, a jedan
samostalno određuje srednja škola od obveznih nastavnih predmeta
koji se uče u osnovnoj školi.
Dodatan element
Dodatni element vrednovanja čine sposobnosti, darovitosti i
znanja kandidata koji se vrednuju na osnovi provjere
(ispitivanja) posebnih znanja, vještina, sposobnosti i
darovitosti i to na osnovi rezultata postignutih na natjecanjima
u znanju i na osnovi rezultata postignutih na natjecanjima
školskih sportskih društava.
Poseban element
Učenik ostvaruje pravo na poseban element vrednovanja ako ima
zdravstvene teškoće ili ako živi u otežanim uvjetima obrazovanja
uzrokovanim nepovoljnim ekonomskim, socijalnim te odgojnim
čimbenicima. Učenik koji ostvaruje pravo na poseban element
vrednovanja ne dobiva dodatne bodove, nego ima pravo prednosti u
slučaju da dva ili više kandidata na zadnjem mjestu ljestvice
poretka imaju isti ukupan broj bodova.
Uz ova tri elementa vrednovanja, pripadnici romske nacionalne
manjine ostvaruju pravo na 2 dodatna boda na ukupan broj bodova,
a učenici bez roditeljske skrbi 1 dodatni bod.
Učenici s teškoćama u razvoju, odnosno težim zdravstvenim
teškoćama, koje su utjecale na postizanje rezultata tijekom
prethodnog obrazovanja te im značajno sužavaju izbor programa
obrazovanja i zanimanja, osnovnu su školu ili dio osnovnoškolskog
obrazovanja završili prema rješenju nadležnog upravnog tijela
županije o primjerenom programu obrazovanja.
Učenici s teškoćama u razvoju programe prijavljuju u županijskim
upravnim odjelima te imaju mogućnost prijave šest različitih
programa za koje obvezno moraju imati stručno mišljenje službe za
profesionalno usmjeravanje Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje.
Učenici se rangiraju prije ostalih redovitih učenika, u tzv.
predrangiranju, odnosno na zasebnim ljestvicama poretka, a ako
škola uvjetuje upis ispitom sposobnosti i darovitosti, te ispite
moraju zadovoljiti.
Provjere posebnih znanja
Srednje škole mogu provoditi provjere posebnih znanja, tzv.
prijamni ispit, iz nastavnih predmeta: Hrvatskoga jezika,
Matematike, prvoga stranog jezika te nastavnih predmeta važnih za
nastavak obrazovanja od kojih su dva propisana Popisom predmeta
posebno važnih za upis, a treći samostalno određuje srednja škola
od obveznih nastavnih predmeta koji se uče u osnovnoj školi. Na
temelju provjere učenik može ostvariti najviše 10 bodova, a
provjera nije eliminacijska.
Ova provjera omogućava i onim učenicima koji nemaju najviši
mogući broj bodova da taj nedostatak bodova nadoknade bodovima na
prijamnom ispitu i tako ostvare bolji plasman na ljestvici
poretka.
Kao i prošle godine, Ministarstvo će omogućiti učenicima da
provjeru znanja polažu u srednjoj školi koja im je viša na listi
prioriteta, a rezultati provjere vrijedit će za prijavu u druge
srednje škole koje provode isti program obrazovanja te uvjetuju
provjeru znanja iz istog nastavnog predmeta.
Podsjetimo, u razgovoru s Vinkom Filipovićem, ravnateljem
Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, doznali
smo neke detalje oko trendova koji vladaju u Hrvatskoj što se
tiče upisa u srednju školu. A Filipovića smo pitali koje je za
njega najbolje rješenje za upis u srednju školu, jer se mnogo
roditelja bori s bodovanjem i ocjenama, koje su za sada glavni
kriterij za upis.
“Što se tiče nemogućnosti upisa u srednje škole tzv. super
odlikaša stvorena je fama jer samo nekoliko gimnazija u Zagrebu
ima probleme te vrste, sve druge škole mogu bez problema na
temelju ocjena upisati učenike. Što se tiče nacionalnih ispita,
oni mogu biti jedan od kriterija za upis u srednje škole kada to
odluči obrazovna politika. Nacionalni centar zajedno sa školama u
dvije je godine provedbe nacionalnih ispita pokazao da smo
spremni provesti nacionalne ispite i ostaje mogućnost njihove
primjene i za upise u srednje škole”, dodaje Filipović.
“Moj je osobni stav da se nacionalni ispiti primijene kao jedan
od kriterija za upise u srednje škole i time će se problem
riješiti”, zaključio je Filipović.