Ekstremni događaju mogli bi biti sve češći pa se ponovno otvorilo pitanje obrane od tuče, koja je pred ukidanjem
U posljednjih tjedan dana svjedoci smo
snažnog nevremena u više dijelova Hrvatske. Tuča,
pijavice i rekordne oborine poplavile su dvorišta, podrume, čak i
ulice. Goleme su štete i na poljoprivrednim kulturama. Tuče je
bilo kako na jugu, tako i na istoku zemlje, a Hrvate su šokirale
i snimke iz poplavljene Rasinje gdje ne pamte takvu količinu
kiše.
Ekstremni događaju mogli bi biti sve češći pa se ponovno otvorilo
pitanje obrane od tuče, koja je pred ukidanjem, a u Hrvatskoj je
za to, odnosno za primjenu jedne zanimljive, ali ne i znanstveno
dokazane metode, zadužen Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ).
Počinje 1. svibnja
Riječ je o zasijavanju oblaka srebrovim jodidom. Kako
su nam objasnili iz DHMZ-a, sezona zasijavanja zakonski počinje
1. svibnja i u praksi to znači da se raspršivanje provodi po
potrebi pomoću prizemnih generatora, nekoliko sati unaprijed. Sve
se koordinira iz osam radarskih centara: Sljeme (Puntijarka),
Varaždin, Trema (Križevci), Bilogora (Pitomača), Stružec
(Popovača), Gorice (N. Gradiška), Gradište (Županja) i Osijek
(Čepin).
Prošle je godine aktivna sezona obrane od tuče počela 15. lipnja
te je trajala 108 dana, stoji u godišnjem izvještaju.
Zasijavanje oblaka polazi od znanstvenog koncepta suzbijanja tuče
umjetnim stvaranjem znatno većeg broja zametaka leda u prirodnom
oblaku nego što bi se to stvorilo prirodnim putem. Uvođenje
velikog broja umjetnih jezgri kondenzacije, istovremeno kada se
stvaraju i prirodne jezgre, prema teoriji aktualne obrane od
tuče, trebalo bi rezultirati mnogo manjim zrnima tuče koja bi se
pri padanju otopila te na zemlju pala kao krupne kapi kiše.
Upitna učinkovitost
Srebrov jodid koji se pritom koristi kemijski je reagens koji ima
kristalnu strukturu sličnu ledu. U oblak smo ga nekada unosili i
pomoću raketa, ali 2020. se to ukinulo, uz dogovor s
Ministarstvom poljoprivrede, kažu iz DHMZ-a. Jedan od razloga
bila je i sigurnost, s obzirom na to što je riječ o eksplozivnoj
napravi koja se ispaljuje u nebo.
No, iz DHMZ-a općenito nisu uvjereni u učinkovitost sustava
obrane od tuče.
“Kemijski reagens srebrov jodid u kontroliranim laboratorijskim
uvjetima povećava broj jezgara leda. To je bila motivacija da se
primjenjuje kao metoda povećanja broja zrna tuče koja će biti
manjih dimenzija nego u oblaku bez zasijavanja. Nažalost,
sustavna testiranja u stvarnoj atmosferi 70-ih godina prošlog
stoljeća u Švicarskoj i SAD-u ne pokazuju učinkovitost, a u nekim
situacijama pokazuju da se problem može intenzivirati”,
pojašnjava glavni ravnatelj DHMZ-a, dr. sc. Ivan Güttler. Tu
je i utjecaj na okoliš.
U Hrvatskoj je za obranu od tuče zadužen DHMZ, a ni u jednoj
drugoj zemlji Europske unije obranu ne provodi nacionalna
meteorološka i hidrološka služba, navode. Na probleme s
provođenjem sustava upozoravali su i prije.
Ministrova najava
U poljoprivrednim su krugovima iznimno zainteresirani za
razgovore o obrani od tuče, s obzirom na štetu koju ona uzrokuje.
Stoga i ne čudi izjava ministra poljoprivrede Josipa
Dabre u utorak.
“Učinit ću sve što je zakonski moguće da se taj sustav popravi i
unaprijedi kako bismo u budućnosti spriječili ovakve štete. Ti
prizemni generatori su djelovali i ovaj put, ali je bila prejaka
oluja i preveliki naleti tuče tako da je došlo do šteta. Međutim,
mislim i kako bi trebalo isto tako uvažiti i iskustva ljudi koji
su desetljećima radili na tome poslu kako bismo vidjeli kakav je
bio učinak tih protugradnih raketa i koliko je to zapravo bilo
dobro”, rekao je Dabro u Iloku.
Hoće li to na kraju značiti da ćemo obranu od tuče provoditi
drukčije ili jednako kao do sada, a možda i raketama kao nekad
prije, to tek treba vidjeti.