Nakon Nizozemske, u petak se glasa u Irskoj, a u subotu slijede Latvija, Malta i Slovačka. Češka i Italija glasaju dva dana: 7. i 8. lipnja odnosno od 8. i 9. lipnja. U ostatku EU-a izbori će se održati u nedjelju, 9. lipnja.
Izbori za Europski parlament, na kojima će tijekom četiri
dana glasati do 360 milijuna ljudi u 27 država članica EU-a,
započinju u četvrtak, a Nizozemska je prva zemlja koja glasuje.
Izlazeći iz pandemije covida-19 s prigušenim gospodarskim rastom,
šokirana ratom u Ukrajini, boreći se s rastućom imigracijom
i pokušavajući se suočiti s opasnostima koje donose klimatske
promjene, Europska unija ulazi u ove izbori
prepuna neizvjesnosti o putu koji slijedi.
Riječ je također o prvim izborima otkako je Velika Britanija
postala jedina zemlja koja je formalno napustila Europsku
uniju, 2020. godine.
Ako su predizborna predviđanja točna, krajnje
desne stranke ovoga će puta proći bolje nego ikada prije,
potencijalno utječući na sve politike EU-a, od migracija i
klime do izbora sljedećeg predsjednika Europske komisije.
Ispitivanje javnog mnijenja u Nizozemskoj koje je naručila
televizijska kuća Euronews pokazuje da bi krajnje desna Stranka
za slobodu (PVV) Geerta Wildersa mogla osvojiti 18 od 31 mjesta u
Europskom parlamentu.
Ako bi se dobar rezultat krajnje desne stranke u
Nizozemskoj ponovio i u drugim zemljama, one bi zajedno mogle
osvojiti desetke novih mjesta u parlamentu, koji ima ovlasti
mijenjati i blokirati zakonodavstvo EU-a.
Nakon Nizozemske, u petak se glasa u Irskoj, a u subotu slijede
Latvija, Malta i Slovačka. Češka i Italija glasaju dva dana: 7.
i 8. lipnja odnosno od 8. i 9. lipnja.
U ostatku EU-a izbori će se održati u nedjelju, 9. lipnja.
Nakon što se glasovi prebroje i političari izaberu na svoja
mjesta u Europskom parlamentu, političke stranke formirat će
različite paneuropske skupine.
Europska pučka stranka desnog centra (EPP) najveća je takva
skupina u posljednjih 25 godina, iako nijedna skupina nikada nije
imala parlamentarnu većinu.
Drugi trenutni blokovi su socijalisti i demokrati lijevog centra
(S&D); liberalno-centristička Obnovimo Europu (Renew);
ekološki Zeleni; krajnje desni Identitet i demokracija (ID),
zatim manje radikalna, ali nacionalistička desnica Europski
konzervativci i reformisti (ECR), te radikalna socijalistička
skupina, Ljevica. Tu su i nesvrstane stranke i neovisni
zastupnici.
Nakon što budu objavljeni rezultati i novi parlament počne
poprimati oblik, čelnici EU-a okupit će se na neformalnom summitu
kako bi započeli proces odabira novog predsjednika Europske
komisije, najmoćnije izvršne pozicije u EU-u.
Sadašnja predsjednica Komisije Ursula von der
Leyen traži drugi mandat. Kako bi osigurala mjesto
predsjednice, Von der Leyen mora dobiti potporu kvalificirane
većine čelnika EU-a, a zatim Europski parlament mora
odobriti njezinu nominaciju većinom glasova.
Godine 2019. Von der Leyen je odobrena s razlikom od samo devet
glasova. S očekivanim rastom stranaka krajnje desnice u
parlamentu, ona bi se ovaj put mogla suočiti s još težim izazovom
kako zadržati svoj posao.