Rekorder po broju preferencijalnih glasova na izborima za Europski parlament je premijer i šef HDZ-a Andrej Plenković za kojeg je glasala 101.721 osoba
HDZ je pobjednik izbora za Europski parlament s 34,60
posto glasova, odnosno šest osvojenih mandata, dva više u odnosu
na izbore 2019. godine.
Od 741.641 glasača koliko ih je izašlo na izbore,
premijer Andrej Plenković osvojio je uvjerljivo najviše
preferencijalnih glasova na listi HDZ-a. Za njega je glasala
101.721 osoba što znači da je osvojio 39,73 posto svih glasova
koji su išli HDZ-ovoj listi.
Rekorderi po preferencijalnim glasovima
Po broju preferencijalnih glasova na listi HDZ-a slijedi
ga Davor Ivo Stier s 25.334 glasova koji je poziciju u
Bruxellesu lovio s trećeg mjesta na listi te Marijana
Petir s 21.505 glasova koja se mandatu u EU parlamentu
nadala s posljednjeg 12. mjesta na listi. Međutim, unatoč velikom
broju preferencijalnih glasova, na temelju trenutnih rezultata
Petir nije ugrabila mjesto u Bruxellesu, nego su to
uspjeli Dubravka Šuica, bivša ministrica
turizma Nikolina Brnjac, Karlo
Ressler i Željana Zovko. Ostaje za vidjeti kome će
svoj mandat prepustiti premijer Plenković, s obzirom na to da je
malo vjerojatno da će odustati od čelne pozicije u Vladi kako bi
idućih pet godina sudjelovao u kreiranju europske politike.
SDP-ovu lista koja će po sadašnjim rezultatima imati četiri
predstavnika u Bruxellesu, po broju glasova predvodi nositeljica
njihove liste i dosadašnja europarlamentarka Biljana
Borzan s 83.588 preferencijalnih glasova. Briselsku fotelju
s 30.059 glasova čini se da je osigurao i Tonino
Picula koji je u izbornu utrku ušao s posljednjeg mjesta na
listi.
Treći po broju preferencijalnih glasova je još jedan
europarlamentarac Predrag Fred Matić sa 17.222 glasa, a
četvrta Dalija Orešković s 11.549 glasova. No,
Orešković vjerojatno neće pakirati kofere za Bruxelles jer je
mjesto osigurala treća na SDP-ovoj listi Romana Jerković
Kraljić s 1.005 glasova.
U Domovinskom pokretu s 35.238 glasova konkurenciju je
pomeo Stephen Nikola Bartulica koji je posljednjih dana
u žiži javnosti zbog afere s njegovim kreditom i prihodima. Iz
stranke su već potvrdili da će ih upravo on predstavljati u
Bruxellesu.
Po jedan mandat uz Domovinski pokret osvojila je i stranka
Možemo! čija je Ivana Kekin osvojila najviše simpatija
birača. Glas joj je dalo 11.300 birača, no s obzirom na njezin
mandat u Hrvatskom saboru ostaje za vidjeti hoće li mjesto u EU
parlamentu prepustiti stranačkom kolegi Gordanu
Bosancu koji je drugi po broju preferencijalnih glasova
(6,126).
Kako funkcionira raspodjela glasova?
Iako su neka imena s izbornih lista osvojila veći broj
preferencijalnih glasova od drugih stranačkih kolega, to im ne
garantira ulazak u Europski parlament.
Pravo na sudjelovanje u diobi za člana Europskog parlamenta
ostvaruju liste koje na izborima dobiju najmanje 5 posto danih
glasova birača. Preferencijalni glasovi za pojedine kandidate se
uvažavaju ako broj preferiranih glasova pojedinog kandidata
iznosi najmanje 10 posto glasova koje je osvojila pojedina lista.
Izabrani su oni kandidati sa svake liste kandidata koji su dobili
najveći broj preferiranih glasova. Kada dva ili više kandidata
dobiju isti broj preferiranih glasova, odlučujući je poredak na
listi kandidata.
Međutim, ako kandidati nisu osvojili 10 posto glasova od ukupnog
broja glasova koji je dobila ta lista, u Europski parlament
biraju se članovi na temelju rednog broja na listi.
Zbog toga, primjerice, Marijana Petir s 21.056 ne ulazi u EU
parlament jer nije osvojila 10 posto od ukupnog broja glasova na
HDZ-ovoj listi pa je u EU parlament ušla Željana Zovko koja je
dobila tri puta manje glasova, kao i Karlo Ressler.
Hrvatska je na mandat od pet godina izabrala ukupno 12 zastupnika
koji će zastupati njezine interese u Europskom parlamentu u
Bruxellesu. Prema privremenim podacima DIP-a, na izborima za EU
parlament glasalo je 21,33 posto birača što je dosta manje nego
na posljednjim izborima 2019. godine kada je glasalo 29,85 posto
birača.
U Europski parlament ulazi ukupno 720 zastupnika iz svih zemalja
članica. Glasanje je trajalo četiri dana, a posljednji su glasali
Talijani kod kojih su se birališta zatvorila u nedjelju u 23
sata.