Iako je Karlovac u skupini najbolje ocijenjenih kapacitet skloništa je 4250 osoba, dakle manje od 10% stanovništva grada.
Diljem Europe zbog trenutne vrlo nestabilne geopolitičke
situacije i ratnih sukoba u neposrednoj blizini u posljednje se
vrijeme aktualiziralo pitanje skloništa za stanovništvo pa je
tako i hrvatski Državni ured za reviziju napravio opširan pregled
situacije u Hrvatskoj.
Odmah treba reći da je ustanovljeno da samo 77 (od 128) gradova
ima skloništa, a još je gora situacija u općinama u kojima tek 23
(od 428!) imaju barem jedno sklonište.
Posebno je obrađeno 14 najvećih gradova, a Karlovac je u izvješću
dobro prošao, jer pripada u red onih za koje je ocijenjeno da
učinkovito upravljaju skloništima. Takvih je gradova samo sedam
– Karlovac, Osijek, Pula, Rijeka, Varaždin, Zagreb i
Zaprešić.
Ipak, i kod njih ima potreba za određenim poboljšanjima pa su
izdane i dodatne preporuke za poboljšanja ovim gradovima pa tako
i Karlovcu, a uključuju detaljan pregled i kontrolu javnih
skloništa u vlasništvu i suvlasništvu gradova, ažuriranje
evidencije skloništa, objavu informacija o njima na mrežnim
stranicama gradova, kao i o aktivnostima za zaštitu i
spašavanje građana u slučajevima velikih nesreća i katastrofa te
u otklanjanju posljedica terorizma i ratnih razaranja.
Što se tiče konkretnih brojki Karlovac ima 24 skloništa, no
relativno je problematično da su samo tri u gradskom vlasništvu,
a tek osam u nekom obliku javnog vlasništva. Gradska su dva
skloništa u Meštrovićevoj i jedno u Mačekovoj, a u to se može
ubrojiti i sklonište u OŠ Dubovac, država je vlasnik skloništa u
Držićevoj, MORH onog u Tuškanovoj, a javne ustanove upravljaju s
još dva skloništa – u Šestićevoj i Kukuljevićevoj.
Većina ostalih zapravo su u privatnom vlasništvu suvlasnika
stambenih zgrada (tri u Maksimilijana Vrhovca, po dva u Vrazovoj,
Šestićevoj, kralja Petra Krešimira i kralja Zvonimira, a po
jedno u Domobranskoj, Ulici Luščić i Bašćinskoj cesti).
Na kraju, tu su još dva skloništa u vlasništvu trgovačkih
društava, a nalaze se na Maloj Švarči i u Ulici Matka Laginje.
Prema procjenama Državnog ureda za reviziju, ukupan kapacitet
spomenuta 24 skloništa je oko 4250 osoba, što pokazuje da unatoč
tome što je Karlovac svrstan u najvišu kategoriju u slučaju
krajnje potrebe manje od 10% stanovnika može računati na
adekvatno zbrinjavanje u skloništima.
Što se tiče upućenih preporuka, Državni ured za reviziju na kraju
svog izvješća o Karlovcu zaključuje:
– Grad Karlovac očitovao se na Nacrt izvješća o
obavljenoj reviziji učinkovitosti upravljanja i korištenja
skloništa za građane na području Grada Karlovca te je prihvatio
preporuke koje se odnose na normativno uređenje upravljanja i
korištenja javnih skloništa u vlasništvu Grada, evidenciju javnih
i drugih skloništa, planiranje, izgradnju i održavanje te
korištenje javnih skloništa u vlasništvu Grada, kao i
informiranje javnosti. U Očitovanju Grad Karlovac također navodi
da ne može upravljati i normativno uređivati upravljanje,
korištenje i održavanje skloništa koja nisu u njegovom
vlasništvu.
(foto: Državni ured za reviziju)