Na zagrebačkom Agronomskom fakultetu već godinama rade na kapsulicama za pojedine biljne vrste zbog kojih su one zdravije pa i otpornije te se upotreba pesticida, insekticida i umjetnih gnojiva može smanjiti i 30 posto
Zamislite “nabildanu” rajčicu koja u sebi ima 230 posto više
likopena i polifenola , onih dobrih antioksidansa, ili
“nabildanu” salatu s 90
posto više klorofila, ili pak soju koja ima 70 posto više
“dobrih” metabolita i opet sve to bez umjetnih gnojiva, bez
genetskog
inženjeringa ili pesticida ili nekog čudnog eksperimentiranja.
Baš takvu superhranu, koja se temelji na potpuno ekološkom i
zdravom, uspjeli su uzgojiti znanstvenici u Zagrebu na
Agronomskom fakultetu koji su već poosvajali svu silu nagrada za
inovativnost, priznanja za kreativnost, uspješnost i koji svojom
pričom uspijevaju oduševiti mnoge od Europe, SAD-a sve do Kine.
Iza golemog uspjeha stoji profesor kemije Marko Vinceković kojeg
u najbliskijem krugu suradnika zovu “Čarobnjakom”.
Upravo je uz tim znanstvenika iskreirao tablete pod imenom
“Makabi” zbog kojih rastu zdravije (i crvenije) rajčice, zelenija
salata, a sad i zdravija soja.
“I to bez umjetnih gnojiva, bez loše kemije, potpuno na ekološki
način”, govori nam prof. Vinceković. Tablete se doslovno
stavljaju kraj korijen biljke, s vremenom otpuštaju dobre tvari
baš u trenutku kad ih pojedina biljka treba, pa su one jače,
zdravije, a samim time i otpornije. “I zato trebaju manje
agrokemikalija”, govori nam prof. Vinceković.
Ali da počnemo priču ispočetka. Ideja o kreiranju super tableta,
u koje bi pospremili sve ono što pojedinoj biljci treba, rodila
se od iste
ideje zašto se za ljude rade lijekovi ili dodaci prehrani.
Još prije dvije godine prof. Vinceković pozvao nas je u svoj
kemijski laboratorij na Agronomskom fakultetu u Zagrebu i pokazao
kako radi Makabi kapsule. Jedna od kapsulica radi se od fino
mljevene ljuske jajeta koja se miješa s običnim octom pri čemu se
izdvajaju kalcijevi ioni – odnosno fina hrana za biljke u
razvoju. U otopinu koja se dobije kemijskom reakcijom dodaje se
natrijev alginat, za čovjeka i prirodu potpuno neopasan spoj.
Nakon nekog vremena uslijed miješanja počinju se stvarati
gumenaste kapsulice, slične gumenastim kapulicama omege-3.
Kroz ovaj jednostavan kemijski proces u samo nekoliko minuta
doslovno se stvara čarolija i nastaju Makabi kapsulice za
ekološki uzgoj biljaka zbog kojih su one otpornije, zdravije i
doslovno “nabildanije”. U međuvremenu je nastao niz kapsulica
čije sastave prilagođavaju pojedinim vrstama.
Svoje formulacije već su isprobali na testnim poljima Agronomskog
fakulteta-Zavoda za povrćarstvo, rezultati su zapanjujući, kao i
na
pojedinim OPG-ovima koji imaju ekološku proizvodnju.
A što pokazuju rezultati?
“Uspjeli smo likopen i polifenole u rajčici povećati za 230
posto, važni su to antioksidansi za naše zdravlje. Salata u sebi
ima do 90 posto više klorofila zbog kojeg je salata zelenija, a i
to je moćni antioksidans. Uz to, klorofil je odgovoran za
proizvodnju kisika, pa i tako pridonosimo okolišu”, govori prof.
Vinceković. Uspjeli su stvoriti i male tabletice koje se direktno
prskaju na biljke, te je učinak također odličan – rezultati na
vinovoj lozi također su sjajni. “List ima do 86 posto više
klorofila što je jako zanimljivo s
obzirom na to da se vinova loza koristi kao ishrana za životinje.
Ovako se smanjuje upotreba agrokemikalija, pa je i list zdraviji
za ishranu”, kaže naš sugovornik.
Najnovije što su prof. Vinceković i njegovi suradnici “skuhali”
na fakultetu je formulacija za uzgoj soje koje se temelje na
kemijskim
reagensima i mikroorganizmima koji pozitivno utječu na rast i
razvoj soje. “Korištena je metoda zelene kemije i inkapsulacije
kako bi se smanjila upotreba agrokemikalija i poboljšala
kvaliteta soje. Cilj je postići veću kvalitetu soje, povećati
količinu sekundarnih biljnih
metabolita i broj kvržica na korijenu soje”, objašnjava naš
sugovornik. Prva testiranja pokazala su izvrsne rezultate, s
povećanjem broja kvržica za gotovo 60% i određenih sekundarnih
biljnih metabolita za oko 70%. Testiranja su provedena na
“pokušalištu” Zavoda za povrćarstvo Agronomskog fakulteta u
Zagrebu.
I da ne bi bilo sumnje – prof. Vinceković kaže da se radi o
potpuno neopasnoj kemiji, tabletice u sebi imaju “pospremljene”
dobre tvari koje biljkama daje “snagu” kako bi one dale najbolje
od sebe. Kapsulice se otapaju s vremenom tako da biljke mjesecima
dobivaju dobre nutrijente.
I za kraj naš sugovornik kaže da se uz ovakve kapsulice za po 30
posto može smanjiti upotreba agrokemikalija u poljoprivrednoj
proizvodnji. Gledajući to u kontekstu klimatskih promjena i
zelene tranzicije kojom Europa želi napraviti zaokret prema
ekološkijem, održivijem, a na kraju i zdravijem, ovakvi napori
upravo idu u tom smjeru.
Naš sugovornik kaže da je nebrojeno mogućnosti za korištenjem
Makabi kapsulica, od uzgoja jagoda, aronije, raštike… Ne nazire
se kraj mogućnostima. “Deset eura je 100 grama Makabi tableta, a
s time se može prihraniti 25 biljaka. Ali nutrijenti za biljku
ispuštaju se tijekom nekoliko mjeseci, tako da je to isplativo”,
otkriva prof. Vinceković. Na pitanje je li to puno, kaže da ovisi
o samoj osobi.
“Nekome je 100 eura sića, drugome je puno. Ali za 10 eura može se
uzgojiti 25 biljaka. Ako se uzme da je ponegdje kava 4 ili 4,50
eura,
onda je 10 eura za 25 biljaka jeftino”, kaže prof. Vinceković.
No da predstavimo ostatak tima koji je uz prof. Vincekovića
kreirao Makabi – to su Vještica nadimkom ili Luna Maslov Bandić,
glavna kemijska analitičarka tima, potom Gospodin Mikrokapsula,
odnosno glavni proizvođač malih kapsula za biljku je Slaven
Jurić, dok je Štrumfeta Katarina Sopko, glavna u analizi
formulacija. Zvončica je Kristina Vlahoviček Kahlina koja se
brine za sintezu novih spojeva.
Tu su također, važne članice istraživačkoga tima dr. sc. Sanja
Kajić i Petra Borovec, mag. ing. agr. glavne i odgovorne za
izolaciju i umnažanje dobrih bakterija i gljiva u laboratoriju
Zavoda za mikrobiologiju Agronomskog fakulteta koja su zaslužne
za pripremu novih tableta za uzgoj funkcionalne soje. Profesor
Vinceković kaže da je njihov uspjeh rezultat timskog rada i da je
ključ uspjeha u interdisciplinarnosti istraživanja te zajedničkom
cilju stvaranja novog proizvoda koji će pomoći u ekološkoj
proizvodnji biljnih kultura.
I za kraj, zašto ime Makabi?
“Mala kapsula za veliku biljku”, smije se prof. Vinceković.