'To uopće nije dobra vijest', rekla je Aditi Mukherji, direktorica istraživačkog instituta CGIAR i koautorica najnovijeg izvješća Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC)
Svijet se 12 uzastopnih mjeseci pekao na temperaturama koje su
1,5 Celzijevih stupnjeva više od prosjeka prije ere fosilnih
goriva, pokazuju novi podaci, a prenosi The Guardian.
Znanstvenici su otkrili da su temperature između srpnja 2023. i
lipnja 2024. bile najviše koje su zabilježene, tako da je u
cjelogodišnjem rasponu Zemlja bila 1,64 Celzijeva stupnja toplija
nego u predindustrijsko doba.
Ovi nalazi ne znače da su svjetski čelnici već propustili
ispuniti obećanja da će zaustaviti zagrijavanje planeta za 1,5
Celzijevih stupnjeva do kraja stoljeća – cilj koji se mjeri u
desetljećima, a ne u pojedinačnim godinama – nego da će vrućina
izložiti više ljudi nasilnom vremenu. Trajni porast temperatura
iznad ove razine također povećava rizik od neizvjesnih i
katastrofalnih prijelomnih točaka.
Niz ekstrema
Carlo Buontempo, direktor Službe za klimatske promjene
Copernicus, koja je analizirala podatke, rekao je da rezultati
nisu statistička neobičnost, već “velika i stalna promjena” u
klimi.
“Čak i ako ovaj specifičan niz ekstrema završi u nekom trenutku,
sigurno ćemo vidjeti rušenje novih rekorda kako se klima bude
nastavljala zagrijavati”, rekao je. “Ovo je neizbježno osim ako
ne prestanemo dodavati stakleničke plinove u atmosferu i oceane.”
Copernicus, znanstvena organizacija koja pripada svemirskom
programu EU-a, koristi milijarde mjerenja sa satelita, brodova,
zrakoplova i meteoroloških stanica za praćenje ključnih
klimatskih metrika. Utvrđeno je da je lipanj 2024. bio topliji od
bilo kojeg drugog zabilježenog lipnja i bio je to 12. mjesec
zaredom s temperaturama 1,5 Celzijevih stupnjeva višima od
njihova prosjeka između 1850. i 1900. godine.
Budući da su temperature u nekim mjesecima imale “relativno male
margine” iznad 1,5 Celzijevih stupnjeva, rekli su znanstvenici,
skupovi podataka drugih klimatskih agencija možda neće potvrditi
12-mjesečni temperaturni niz.
Bilo da je izašla iz dimnjaka elektrane na ugljen ili izbačena iz
ispušne cijevi putničkog aviona, svaka molekula ugljika koja
začepljuje Zemljinu atmosferu zadržava toplinu i iskrivljuje
vremenske prilike. Što planet postaje topliji, to se manje ljudi
i ekosustava može prilagoditi.
“To uopće nije dobra vijest”, rekla je Aditi Mukherji,
direktorica istraživačkog instituta CGIAR i koautorica najnovijeg
izvješća Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC).
“Znamo da se ekstremni događaji povećavaju sa svakim porastom
globalnog zatopljenja – a s 1,5 Celzijevih stupnjeva svjedočili
smo nekima od najtoplijih ekstrema ove godine.”
Neki su ekosustavi ranjiviji od drugih. IPCC je utvrdio da će
zagrijavanje od 1,5 Celzijevih stupnjeva uništiti 70-90 %
tropskih koraljnih grebena, a zagrijavanje od 2 Celzijeva stupnja
gotovo će ih u potpunosti izbrisati.
Mukherji je usporedila 1 Celzijev stupanj globalnog zatopljenja s
blagom temperaturom, a 1,5 Celzijevih stupnjeva s temperaturom
srednjeg do visokog stupnja. “Sada zamislite ljudsko tijelo s tom
temperaturom godinama. Hoće li ta osoba više normalno
funkcionirati?”
“To je trenutačno naš sustav Zemlje”, dodala je. “Kriza je.”
François Gemenne, autor IPCC-a i direktor Opservatorija Hugo na
Sveučilištu u Liègeu, rekao je da klimatska kriza nije binarno
pitanje. “Nije 1,5 Celzijeva stupnja ili smrt – svakih 0,1
Celzijev stupanj je jako bitan jer govorimo o globalnim
prosječnim temperaturama, koje se prevode u goleme temperaturne
razlike na lokalnoj razini.”
Čak i u najboljem slučaju, rekao je, ljudi se moraju pripremiti
za topliji svijet i pripremiti planove odgovora. “Prilagodba nije
priznanje da su naši sadašnji napori beskorisni.”
Zapadna obala SAD-a očekuje nove temperaturne rekorde uslijed
toplinskog vala koji je zahvatio taj dio zemlje, a “vruća kupola”
nadvila se i nad Arizonom i Nevadom gdje milijuni Amerikanaca
trpe nesnosnu vrućinu.
Oko 36 milijuna ljudi, oko 10 posto stanovništva, izloženo je
vrelini koja je zahvatila Kaliforniju, priopćila je Nacionalna
meteorološka agencija (NWS).
Znanstvena istraživanja pokazuju da su klimatske promjene,
uzokovane prvenstveno prekomjernim korištenjem fosilnih goriva,
glavni krivci ekstremnih valova topline diljem svijeta te će i
ubuduće biti u pozadini opasnih vremenskih pojava.
Očekuje se da će visoke temperature dostići ili prijeći dnevne
rekorde u Kaliforniji, sjevernoj Arizoni, Idahu, Oregonu i
Washingtonu. U Dolini smrti, nacionalnom parku uz granicu
Kalifornije i Nevade, NWS predviđa temperaturu i do 54 Celzijeva
stupnja koja bi mogla potrajati do petka.
U subotu je tamo izmjereno 53 °C, čime je srušen 17-godišnji
rekord. Uslijed vreline je umro 17-godišnji motociklist. Las
Vegas se pržio na 46 Celzijevih stupnjeva te je izjednačen rekord
iz 2007.
Temperature su u nekim mjestima i po 20 stupnjeva Celzija više od
uobičajenih za ovo doba godine te je tako u kalifornijskom gradu
Reddingu izmjereno rekordnih 48 Celzijevih stupnjeva. “Na djelu
je ekstremni toplinski val koji se širi”, upozorio je NWS.
Agencija također upozorava i na povećan rizik od šumskih požara s
obzirom da je zrak vruć i suh, uz stalnu prisutnost vjetra. Kasno
u subotu evakuirano je stanovništvo iz dijelova okruga Santa
Barbara gdje je od petka izgorjelo 13.000 jutara zemljišta.
Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres pozvao je na hitnu akciju
kako bi se spriječio “klimatski pakao”. Prošlog je tjedna
administracija predsjednika Joea Bidena predložila prvi
sigurnosni standard za radnike i zajednice od pogubnih posljedica
ekstrenih vrućina.