Visoke stope krađa u nordijskim i zapadnoeuropskim zemljama mogu biti povezane s velikim brojem stanovnika, dok niže stope u jugoistočnoj Europi mogu ukazivati na npr. manje prijavljivanje kriminala
Krađa je jedan od najčešćih oblika kriminala koji je sastavnica društava diljem svijeta, a Europa nije izuzetak. Analiza podataka o godišnjem broju krađa na 100.000 stanovnika u 2022. godini pokazuje razmjere ovog problema na europskom kontinentu.
Najvišu stopu krađa u Europi bilježi Švedska s impresivnih 2.858 krađa na 100.000 stanovnika. Ovaj podatak je iznenađujuć s obzirom na reputaciju Švedske kao sigurne i uređene države.
Nizozemska zauzima drugo mjesto s 2.496 krađa na 100.000 stanovnika. Skandinavske zemlje, poput Finske (2.250) i Danske (1.831), također imaju visoke stope krađa, iako slove za veoma uređene zemlje.
S druge strane, zemlje poput Bosne i Hercegovine (55), Srbije (88) i Hrvatske (287) imaju znatno niže stope krađa.
Zemlje srednje Europe, poput Njemačke (1.254) i Francuske (1.964), pokazuju umjerene stope krađa. Španjolska (383) i Portugal (709) imaju relativno niske stope krađa u odnosu na druge zapadnoeuropske zemlje.
Svaka zemlja ima svoje specifične uvjete koji utječu na krađu kao podvrstu kriminala. Visoke stope krađa u nordijskim i zapadnoeuropskim zemljama mogu biti povezane s visokom prijavljivošću ili velikim brojem stanovnika, dok niže stope u jugoistočnoj Europi mogu ukazivati na npr. manje prijavljivanje kriminala