U svojim javnim istupima nikada nisu rekli da se radi o slapovima, već koriste termin "barijere". No, ovu ideju, razumljivo, mještani sela uz Koranu nikako ne podržavaju, a ni struka im nije sklona.
U nekoliko navrata su iz karlovačke ekološke udruge “Pan”
predstavljajući projekt
“Free Korana River” ustvrdili kako im je “cilj u godinu dana,
počevši od 1. veljače ove godine, mapirati i kategorizirati sve
barijere u slivu rijeke Korane, s općim ciljem postavljanja
temelja za buduće uklanjanje što većeg broja njih, kao i
osiguravanja potpore javnosti za njihovo uklanjanje”.
Projekt provode kao lokalni partner Zelene akcije koja je glavni
koordinator te poduzeća Biota koji je stručni partner. Za to su
dobili 79.725,79 eura od nizozemske zaklade European Open Rivers
Programme, koju financira Arcadia, dobrotvorna zaklada koja radi
na zaštiti prirode, očuvanju kulturne baštine i promicanju
otvorenog pristupa znanju.
Svrha mapiranja barijera je, dakle, njihovo uklanjanje, međutim,
barijere zapravo uglavnom podrazumijevaju slapove u toku rijeke
Korane, piše to
Jutarnji.hr u opširnoj reportaži. Tvrdi da slapovi, odnosno
barijere, kako god, negativno utječu na bioraznolikost i
predstavljaju prepreku poboljšanju njenog ekološkog statusa”.
S druge strane, žitelji mjesta uz Koranu, razumljivo su protiv
ovakve inicijative, jer bi bez slapova ostali i bez kupališta, no
protiv su i neki stručnjaci, kao i ekolozi, koji su u najmanju
ruku – suzdržani.
– Provoditelji projekta naglašavaju da do uklanjanja možda neće
doći, odnosno, ako i dođe, bit će to isključivo uz potporu
javnosti, lokalne uprave i struke. Kako god – ovo je u svakom
slučaju svojevrsna lista za odstrel. Dosad je održano nekoliko
okruglih stolova, a lokalna politika vrući krumpir gura struci –
ljudima iz Nature vive, javne ustanove za upravljanje zaštićenim
dijelovima prirode na području Karlovačke županije, što Korana
jest jer je uvrštena u ekološku mrežu Natura 2000 – piše
Jutarnji.
Tamo ne kriju svoju skepsu i ne ustručavaju se upozoriti na
negativne efekte koji bi nastali uklanjanjem barijera, a iz
Hrvatskih voda govore i o katastrofi koja bi se dogodila
Karlovcu. Kompletan sustav obrane od poplava Karlovca, naime,
izgrađen je na sadašnjem vodnom režimu, pa ako bi se on
poremetio, a uklanjanjem slapova dobio bi veće količine vode u
manjoj jedinici vremena, moglo bi doći do poplavne katastrofe.
– Mi ne krijemo da je glavni cilj našega projekta postaviti
temelje za neko buduće moguće uklanjanje onih barijera koje više
nemaju svoju svrhu ili su zastarjele. Barijere su sve ono što
sprečava slobodan tok rijeke, pa i slapovi. Svima je poznato da
EU ima svoju strategiju bioraznolikosti te da planira do 2030.
godine osloboditi 25.000 kilometara rijeka slobodnoga toka u
Europi od 1,3 milijuna, tako da mi Republici Hrvatskoj radimo
uslugu, s obzirom na to da će to kao članica morati učiniti –
kaže Jasmina Čolić iz karlovačkog Pana.
Hrvoje Radovanović iz Zelene akcije kaže nam kako očito imaju
nesporazum s lokalnom zajednicom te naglašava kako svrha projekta
još uvijek nije uklanjanje barijera s rijeke, nego prvenstveno
mapiranje i kategoriziranje, odnosno terenska istraživanja, te
njihovi prijedlozi koje od tih barijera bi trebalo ukloniti u
nekim budućim fazama.
– Veliki broj barijera izgrađen je na sedrenim slapištima, te su
ljudi kroz godine to nadograđivali da bi dobili ujezerenje za
navodnjavanje ili, najčešće, stvarali dodatni hidropotencijal za
mlinice. Nažalost, to su zahvati koji više nemaju ulogu. Ostale
su samo svrhe obrane od poplave ili budućeg hidropotencijala –
kaže dr. Dušan Jelić iz Biote.
Na jednom od sastanaka je bila vijećnica iz Barilovića Jasna
Lasić, koja je i predsjednica nedavno osnovane ekološke udruga
“Korana.
– Nismo doznali mnogo više od onoga iz njihovih priopćenja.
Nemaju, realno, nikakve konkretne pokazatelje zašto to uopće
rade, osim da potroše novac koji su dobili za projekt. Sve skupa
je unijelo dosta veliki nemir među ljude, jer je projekt
najavljen pomalo bombastično, kao uklanjanje barijera – a što su
barijere nego slapovi uz koje su ljudi vezani stoljećima – smatra
ona.
– Prvo, tim stručnjaka koji razmatra bilo kakvo zadiranje u
korito rijeke mora, osim biologa, svakako imati angažiranog i
hidrotehničara i ekologa. Svaki zahvat u riječno korito, iako
planiranog povoljnog ishoda po prisutne biljne i životinjske
vrste, može imati za posljedicu negativan hidrološki i
hidromorfološki učinak, koji pak posredno može uzrokovati
značajan negativan utjecaj na prisutnu biološku raznolikost.
Ekosustav rijeke Korane ima svoju uspostavljenu ravnotežu koja
je, nažalost, u posljednje vrijeme već izložena velikim
pritiscima . upozorili su iz Natura vive.
Zoran Pavlović iz Hrvatskih voda je rekao rušenju slapova
kategorično – Ne!
– Specifično je za Koranu kao brdsku rijeku da ona ima jako
veliku oscilaciju protoke, recimo u Veljunu smo zabilježili
protoku od samo 0,7 kubika vode u sekundi, a, s druge strane,
imali smo maksimalne protoke veće od 500 kubika u sekundi. Moj je
stav da bi bilo kakvo uklanjanje barijera na rijeci Korani, osim
možda u brdskom dijelu uzvodno, bilo izuzetno opasno za grad
Karlovac jer bi dovelo do toga da bi nam voda brže dotjecala u
nizinski dio, i to bi moglo ugroziti i sustav obrane od poplava.
Ovdje ne mislim samo na poplavljivanje dijelova koji su i dosad
bili pod vodom, nego poplavu velikih razmjera koja bi mogla
uključivati i ljudske žrtve – govori Zoran Pavlović.
Opširnije pročitajte na
Jutarnji.hr-u.